Moda 3.0 – društvene mreže kao „Burda“ za generaciju Z

Foto: Youtube, TikTok

Ključne tačke
  • Nekada su magazini bili “modne biblije” a danas su Instagram, TikTok i Pinterest glavno mesto za sve vrste informacija u vezi sa modom.
  • U takvim uslovima, luksuzni brendovi su odlučili da se “podmlade” – društvene mreže postale su digitalna modna pista a kreatori i brendovi se utrkuju u tome ko će ih osvojiti.
  • Međutim, društvene mreže ne bi bile društvene mreže da nemaju i neku tamnu stranu.

Coastal granny, old money, Barbiecore, y2k, rockstar girlfriend… nazivi su koje ste sigurno videli na nekoj od platformi. Oni označavaju modni pravac, estetiku koja je apsolutni trend u ovom trenutku a promovišu ih IT devojke poput Bele Hadid, Sofije Riči ili Matilde Đerf. Jer ko se bolje razume u modu od njih?

Nekada su magazini bili “modne biblije” a danas su Instagram, TikTok i Pinterest glavno mesto za sve vrste informacija u vezi sa modom, od kontroverzi do predstavljanja dizajnera i trendova u usponu. Umesto da isecaju stranice časopisa, ljudi čuvaju svoje omiljene odevne kombinacije i ideje na digitalnoj fashion inspo tabli.

Moda 3.0 – luksuzni brendovi su odlučili da se “podmlade”

Velike modne kuće oduvek imaju uticaj na tzv. fast fashion brendove ( Zara, Asos, Forever 21, Shein..) Umetnički direktori nameću trendove koje jeftinije etikete besramno kopiraju. Tako se patike na platformu Isabel Marant ili čuvena vojnička Balmain jakna vrlo brzo nađu na ulici, u “širokoj potrošnji”. U nemilosrdnoj utakmici, tradicionalni brendovi morali su da se prilagode novom vremenu u kom kreativni genije na čelu brenda više nije dovoljan. Diploma London School of Fashion ne garantuje uspeh, već praćenje pop kulture. U odabiru modnog stila, ljudi se inspirišu Instagram nalozima svojih omiljenih poznatih ličnosti ili aktuelnim serijama.  U takvim uslovima, luksuzni brendovi su odlučili da se “podmlade” – društvene mreže postale su digitalna modna pista a kreatori i brendovi se utrkuju u tome ko će ih osvojiti.

Najviše sluha za novu taktiku imaju high street brendovi. Pretty Little Thing i Asos su se, među prvima, okrenuli influenser marketingu, odabrali one čiji pratioci imaju budžete koji odgovaraju njihovom cenovnom rangu i koji se uklapaju u demografiju koja bi koristila TikTok, uglavnom GenZ. Ali i vrhunska modna imena kao što su Gucci i JV Anderson takođe su uhvatila “viralni voz” za svoj brend. Gucci je lansirao #GucciModelChallenge, gde korisnici improvizuju izgled inspirisan ovim brendom, koristeći sopstvenu odeću. JV Anderson je svoj momentum u mlađoj ciljnoj grupi dobio zahvaljući Hariju Stajlsu, koji je nosio jedan njihov kardigan. Pačvork dizajn jarkih boja rasprodat je brzinom munje a TikTokeri su počeli da štrikaju sopstvene verzije. Tako je nastao hašteg #harrystylescardigan a sam modni kreator, Džonatan Anderson je prepoznao priliku za promociju i objavio šablon za pletenje kako bi podstakao što više korisnika da se priključe trendu. Takoreći, “Burda” za generaciju Z.

Old Money

Gomila informacija koje se razmenjuju na mrežama olakšavaju ljudima otkrivanje modne elemente iz različitih era, pa tako platforme imaju presudnu ulogu u nedavnom oživljavanju modnih trendova ranih 2000-ih ( na užas nas koji ih se zapravo i sećamo). Tanke bretele i još tanje obrve, “brze” naočare i farmerke sa ultra niskim strukom više ne žive samo na YouTube snimcima “City kluba” i spotova tog vremena, već uveliko trenduju na mrežama.

Srećom, tu je i trend koji je sušta suprotnost y2k modi, takozvani old money. Njen najveći promoter je influenserka i ćerka Lajonela Ričija, Sofija, koja inspiraciju za ovaj stil pronalazi u odevnim komadima princeze Dajane, Žakline Kenedi, Odri Hepbern ali i fiktivnim likovima, poput Bler Valdorf iz serije “Gossip Girl”. Old money estetika predstavlja diskretno bogatstvo i neupadljive statusne simbole, nešto što smo mogli da vidimo i u seriji “Succession”. Dakle, sve suprotno od Kardašijan (ne)estetike, popularne prethodnih desetak godina. Chanel, Loro Pianna, Brioni, Brunello Cucinelli, Ralf Loren… uspeli su, bez posebno uloženog truda, da podmlade bazu svojih kupaca i dobiju promociju kakvu bi marketing stratezi teško postigli.

Brza moda

Međutim, društvene mreže ne bi bile društvene mreže da nemaju i neku tamnu stranu. Jedna od najvećih zamerki je promocija takozvane brze mode ( fast fashion) a platforme je podstiču kroz haul kulturu. Svi smo videli snimke influensera koji nam pokazuju ogromne količine odeće koju su upravo kupili za novu sezonu ili putovanje. Iako je haulove zabavno gledati, oni promovišu ekološki štetne ideje o potrošnji odeće i podstiču na prekomernu potrošnju. Jednom kada ljudi kupe ovu odeću i obuku je možda jednom ili dvaput, videće sledeći haul video sa novim trendovima, što ih dovodi do toga da ponovo prekomerno kupuju kako bi bili u toku.

Tu je ekološki aspekt. Prema analizi Business Insider-a, modna proizvodnja čini 10 odsto ukupne globalne emisije ugljenika (koliko “ispušta” cela Evropska Unija). Ona isušuje izvore vode i zagađuje reke i potoke, a čak 85 odsto tekstila odlazi na deponije svake godine.Zato, pre nego što zaronite u primamljiva letnja sniženja koja nam predstoje, razmislite da li vam je zaista potrebna još jedna bela majica. Nekada je manje zaista više.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde