Silicijumska dolina na psihodeličnim lekovima

Foto: Envato Elements / YuriArcursPeopleimages

Ključne tačke
  • Još od vremena kada je Stiv Džobs priznao da koristi LSD, korišćenje droga nije strano u biznis svetu. Međutim, razmere korišćenja postaju ogromne.
  • Ovaj ‘pokret’ nije medicinski eksperiment ili srodna prilika za investiranje, već praksa koja je za mnoge postala rutinski deo poslovanja, piše WSJ.
  • Očekuje se da će vrednost tržišta psihodeličnih lekova, koje uključuje kompanije koje se bave istraživanjem i testiranjima za legalizaciju njihove upotrebe, dostići 11,8 milijardi dolara do 2029. godine.

Članak koji je nedavno izašao u Wall Street Journal-u (WSJ), a koji je izazvao veliku pažnju javnosti, predstavlja jedan vid “javne tajne”.

Još od vremena kada je Stiv Džobs priznao da koristi LSD, korišćenje droga nije strano u biznis svetu. Međutim, razmere korišćenja postaju ogromne.

Ilon Mask koristi ketamin (nekada anestetik, danas tretman protiv depresije ili stresa). Sergej Brin, suosnivač Google-a “psihodelične pečurke”, tu je i LSD, pilule, marihuana…

Halucinogene lekove ovi ljudi koriste iz više razloga. Stres, depresija, nove ideje. Ovi lekovi trebalo bi da ih izleče od nekih psihičkih problema ili odvedu na takve ‘visine’ da se stvori novi startap, nova tehnologija, nova disruptivna ideja.

Čini se da bogati pored toga što pokušavaju da ‘prevare smrt’ (o čemu smo pisali), istovremeno pokušavaju da prevare i život.

U tvitu nakon objavljivanja ovog članka, Mask je rekao da veruje da je ketamin bolji način da se nosi sa depresijom u poređenju sa šire propisanim antidepresivima koji od ljudi prave  „zombije“.

Ovaj ‘pokret’ nije medicinski eksperiment ili srodna prilika za investiranje, već praksa koja je za mnoge postala rutinski deo poslovanja, piše WSJ. I naravno, dolazi sa rizicima zavisnosti i zloupotrebe.

Mikrodoziranje

Jedan od fokusa članka je tzv mikrodoziranje. Mikrodoziranje je način upotrebe ovih lekova (primer je i sam Ilon Mask), koji vam određuje količinu po tome kako će vas lek ‘odraditi’. Ako koristite ovaj metod, na poslu niko neće primetiti da ste na nekom psihodeličnom leku, ali bićete dovoljno ‘urađeni’ da se sa nečim izborite ili vam sine neka nova ideja.

Kako jedan ‘korisnik iz sveta biznisa’ kaže za WSJ, “mikrodoziranje je kao pametna droga, jer vam daje mogućnost da budete analitični i svesni onoga što radite.” Isti sagovornik tvrdi da trenutno milioni zaposlenih ljudi u SAD “mikrodoziraju” na dnevnom nivou.

Psihodelični lekovi i žurke

Suprotno od toga je makrodoziranje. Ono se dešava na tajnim žurkama koje se organizuju u Silicijumskoj dolini, ali i Majamiju i Meksiku.

Tema žurki je, naravno, uživanje u psihodeličnim lekovima/drogama, a gosti su odabrani članovi poslovne elite. Za neke žurke čak je potrebno i platiti ulaz koji košta nekoliko stotina dolara.

Ovaj trend tera direktore, osnivače, inovatore, da gledaju i unapred. Kako sa strane novca, tako i možda kvalitetnijih ‘stimulansa’ za dalji napredak na biznis lestvicama. Očekuje se da će vrednost tržišta psihodeličnih lekova, koje uključuje kompanije koje se bave istraživanjem i testiranjima za legalizaciju njihove upotrebe, dostići 11,8 milijardi dolara do 2029. godine, u odnosu na 4,9 milijardi dolara u 2022, pokazuju podaci istraživačke firme BrandEssence. Zato nije ni čudo što mnogi od velikih investitora daju novac za ta istraživanja.

‘Resort’ za ‘otvaranje uma’

Međutim, neki od biznismena odlučili su da isprate ovaj trend, na malo drugačiji način. Tim Se Ko, osnivač jednog marketinškog startapa iz San Franciska, otkrio je 2014. halucinogene droge na festival Koačela. ‘Iskustvo’ Koačele dovelo ga je do odluke da svoj biznis proda.

U šta je uložio novac? Pre pet godina otvorio je neku vrstu ‘resorta’ na Kostariki koji je do sada posetilo preko 500 tehnoloških preduzetnika i direktora velikih kompanija.

Tema resorta? Pa naravno, halucinacije.

‘Tretman’ traje danima, gde ljudi piju halucinogeni napitak koji često izaziva povraćanje, ali takođe može da otvori um, rekao je Se Ko, uključujući elemente prakse koju koriste neke autohtone kulture.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde