U trenutku kada Evropa balansira između ekonomskog rasta, socijalnih nejednakosti i potrebe za fiskalnom stabilnošću, sve češće se u javnim debatama i zvaničnim dokumentima pojavljuje tema većeg oporezivanja najbogatijih građana i korporacija.
Kako piše Reuters, Evropska komisija i ministri finansija pojedinih zemalja članica EU razmatraju čitav „meni“ opcija kojima bi se mogla povećati poreska obaveza bogatih slojeva društva, u cilju obezbeđivanja dodatnih prihoda i smanjenja jaza između imućnih i onih na nižim prihodnim lestvicama.
Razlozi za novi pristup
Pandemija, energetska kriza i rast inflacije ostavili su značajan fiskalni pritisak na evropske države. Istovremeno, sve izraženija nejednakost dovela je do socijalnih tenzija i političkog pritiska da oni koji imaju najviše bogatstva i kapitala snose veći deo tereta. Evropske institucije upozoravaju da trenutni poreski sistemi u mnogim državama članicama nisu dovoljno progresivni, dok se deo bogatstva preliva u poreske rajeve ili u zemlje sa nižim poreskim stopama, navodi Reuters.
Opcije koje se razmatraju
Na stolu se nalaze različiti mehanizmi:
- Progresivno povećanje poreza na dohodak i imovinu – uvodili bi se viši razredi za ultrabogate, što bi značilo da bi poresko opterećenje raslo proporcionalno sa visinom prihoda.
- Uvođenje poreza na neto bogatstvo – model koji već postoji u nekim skandinavskim državama, a podrazumeva oporezivanje ukupne vrednosti imovine pojedinca.
- Harmonizacija poreskih politika na nivou EU – sprečavanje „trke ka dnu“, odnosno premeštanja kapitala u zemlje sa povoljnijim poreskim režimima.
- Specijalni porezi na luksuz i nasleđe – dodatni izvori prihoda koji ciljaju imovinu van osnovnih potreba.
Prednosti i izazovi
Zagovornici tvrde da bi ovakav pristup doneo veću socijalnu pravdu i obezbedio sredstva za javne investicije u oblasti zelene tranzicije, obrazovanja i digitalne infrastrukture. „Takođe, smanjenje jaza između bogatih i siromašnih ojačalo bi socijalnu koheziju i političku stabilnost“ navode mediji.
S druge strane, kritičari upozoravaju da prekomerno oporezivanje može dovesti do odliva kapitala i investicija iz Evrope. Veliki deo bogatstva mobilan je i može relativno lako da „pobegne“ u jurisdikcije sa povoljnijim poreskim tretmanom. To bi moglo oslabiti konkurentnost evropskih ekonomija u odnosu na SAD i Aziju, gde poreski sistemi često ostavljaju veći prostor za akumulaciju kapitala.
Jedno je sigurno: rasprava će se nastaviti, a način na koji će Evropa odgovoriti na izazov pravičnijeg oporezivanja postaće ključni test njenog ekonomskog i političkog pravca u narednoj deceniji, navode analitičari.
