Kad biste bacili pogled na kretanje najjačih AI akcija, tj akcija kompanija koje rade sa veštačkom inteligencijom poput OpenAI, Microsoft-a, Nvidije i sličnih, bili biste uvereni da industrija zarađuje ogroman novac.
Ali, ako pogledate malo dublje, pojavljuju se pukotine u toj fasadi, otkrivajući jednu veliku neprijatnu istinu: industrija veštačke inteligencije još uvek nije pronašla način da bude profitabilna. I možda nikada neće.
Da ovo nije daleko od istine, potvrdio je i Sem Altman ovih dana pričom da je AI „balon“, o čemu smo pisali.
Ovom temom bavi se New York Times, a u razgovorima čak ni najentuzijastičniji zagovornici AI nisu uspeli da predstave tehnologiju (i industriju oko nje) kao nešto što liči na profitabilan biznis.
„Sama tehnološka snaga [AI] je fantastična,“ kaže istraživač sa MIT-a i osnivač AI konsultantske firme Endrju Makafi, „ali to neće odrediti koliko brzo će AI transformisati ekonomiju.“
Preveliki troškovi
Jedan od glavnih razloga zašto AI nije ispunio očekivanja investitora kada je reč o povraćaju ulaganja jeste taj što njegovo funkcionisanje košta neverovatno mnogo. Uz to očekuje se da će troškovi samo rasti kako se operacije budu širile.
Kako je McKinsey otkrio u jednom izveštaju početkom godine, procenjuje se da će AI data centri do 2030. morati da potroše čak 6,7 biliona dolara na računarstvo kako bi zadovoljili tražnju. S obzirom na procene softverske kompanije Hartinger da će tržište AI industrije do kraja ove godine vredeti oko 305,9 milijardi dolara, teško je zamisliti da će bilioni dolara uopšte ući u industriju u narednih pet godina, a kamoli više od toga.
Veličina tržišta, naravno, nije isto što i profitabilnost. Kao što je novinar Ed Zitron primetio početkom godine, OpenAI je čitavih 4 milijarde dolara prihoda potrošio na pokretanje i obučavanje modela.
Investitori u AI se preispituju
Dok hype oko AI sugeriše da će svaki novi model biti revolucionaran i približiti svet veštačkoj opštoj inteligenciji (AGI), dosadašnji rezultati ostaju daleko od tih ciljeva. Najbolji primer razočaranja je OpenAI-jev GPT-5, čije je lansiranje ocenjenо kao promašaj (čak je i sam Altman to priznao).
Sa svakim takvim promašajem sve više izgleda da je napredak AI dostigao plato, kako kritičari već duže vreme tvrde. Nije ni čudo što investitori počinju da preispituju svoje odluke.
Izveštaj iz maja koji je objavila softverska kompanija Asana, na osnovu ankete među skoro 4.000 IT zaposlenih, otkrio je da 29% firmi koje su uložile u AI 2024. sada žale zbog te odluke. Kako je navedeno, „jurnjava za AI tokom 2024. godine dovela je do otrežnjenja.“
Ta žaljenja dovela su i do povlačenja. U sličnoj anketi S&P Global Market Intelligence iz marta, sprovedenoj na 1.000 kompanija koje su investirale u AI, čak 42% ih je već odustalo od tih projekata, što je ogroman skok u poređenju sa 17% u 2023.
„Gasi!“
Direktorka za informacionu tehnologiju u JPMorgan-u Lori Bir rekla je za NYT da je banka, nakon odluke da ograniči upotrebu ChatGPT-a među zaposlenima, zatvorila na stotine AI projekata.
„Apsolutno gasimo stvari,“ rekla je. „Nije nas strah da to uradimo. Ne smatramo da je to loše — mislim da je to pametno.“
I dok AI entuzijasti pokušavaju da ove neuspehe predstave pozitivno, Makafi je izjavio da je „inovacija proces u kojem redovno dolazi do neuspeha“, teško je ne videti AI industriju kao prenaduvani balon koji samo što ne pukne.
