Nivo Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara, što će, kada je u pitanju Crna Gora, ugroziti obalna područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
U dokumentu se ističe da su plaže i staništa na niskim delovima obale osetljivi na obalne poplave, rast nivoa mora i rizik od nestanka, prenosi RTCG.
„Projektovani porast nivoa Jadranskog mora, kao mora sa prirodnim bogatstvima, do kraja veka je 35 cm, što će uticati na mogućnosti za rekreaciju na njegovim plažama koje postaju nedostupne ili neprivlačne zbog erozije“, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana za prilagođavanje na klimatske promene.
Uticaji se, kako se dodaje, proširuju na turističku infrastrukturu i stanovanje, što dovodi do gubitka privrednih dobara kao što su restorani, smeštajni kapaciteti i plaže.
„Funkcionalnost vitalne infrastrukture kao što su luke, marine i brodogradilišta takođe je ugrožena, što kasnije smanjuje ukupnu turističku privlačnost primorskih regiona“, konstatovano je u dokumentu.
Projekcije ukazuju da su najugroženija područja Ulcinj (posebno Ada Bojana), Bar, Tivat i delovi Bokokotorskog zaliva (uključujući i Kotor).
U Nacrtu Nacionalnog plana navodi se da su djelovi obale od Bokokotorskog zaliva do ušća Bojane izloženi djelovanju talasa i poplavama.
„Kombinacija intenzivnih talasa, morskih struja i rasta nivoa mora usljed klimatskih promjena ubrzava priobalnu eroziju i otežava održavanje prirodnih i izgrađenih nasipa na plažama i druge priobalne infrastrukture. To takođe povećava rizik od prodiranja morske vode, što dovodi do zaslanjivanja slatke vode i zemljišta“, konstatuje se u Nacrtu.
Veoma pogođeni regioni uključuju Ulcinjsku Solanu, Adu Bojanu i južni dio Velike plaže, Tivatska i Morinjska solila u Bokokotorskom zalivu.
„Analiza pokazuje da duž cele obale postoje naselja u područjima ugroženim rastom nivoa mora“, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana.