Za Ilona Maska niko nije glasao na izborima. Do julskog pokušaja atentata Mask nikada nije ni javno podržao Trampa. Ali ove nedelje, kritičari najbogatijeg čoveka na svetu kažu da je stekao novu titulu: „predsednik u senci“ Sjedinjenih država (zli jezici ga nazivaju i „Prvom damom“).
Od izborne noći i pobede kandidata republikanaca na predsedničkim izborima u novembru, Mask je uvek prisutan na Trampovom imanju Mar-a-Lago na Floridi. Stalni je pratilac novoizabranog predsednika na sastancima sa stranim liderima, uključujući francuskog predsednika Emanuela Makrona na svečanom ponovnom otvaranju Notr Dama i italijanske premijerke Đorđe Melonija u Njujorku ( koju je, u svom uvodnom govoru na skupu, nazvao „dragocenim genijem“ i „nekim ko je čak i lepši iznutra nego što je spolja”). Mask se pridružio i Trampovom prvom telefonskom razgovoru posle izbora, sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim. Ove nedelje, New York Times je, pozivajući se na neimenovane izvore, izvestio da Pentagon istražuje da li je Mask poštovao pravila strogo poverljive bezbednosne provere koja zahteva od njega da izveštava o sastancima sa stranim zvaničnicima.
Maskove interakcije sa svetskim liderima, kao i mogući sukob interesa, naterali su političare i analitičare u Vašingtonu (doduše uglavnom one bliske Demokratskoj stranci) da posumnjaju u potencijalni uticaj tehnološkog lidera na spoljnu politiku SAD u naredne četiri godine. On ima ogromne investicije širom sveta, posebno u Kini, najmoćnijem protivniku Amerike. Naime, električna vozila Tesla, koja čine skoro 50 odsto ukupne prodaje električnih vozila u SAD, uglavnom se proizvode u Kini, gde je kompanija otvorila jednu od svojih najvećih fabrika, Gigafactory u Šangaju.
Ova brzo akumulirana politička moć izazvala je kritike da će dolazeća Trampova administracija funkcionisati kao oligarhija, a da se Mask zalaže za politiku koja će dodatno obogatiti njega i njegove kompanije. Podsetimo, Tramp je imenovao Maska i bivšeg predsedničkog kandidata Viveka Ramsvamija za kopredsednike eksterne grupe nazvane „Odeljenje za vladinu efikasnost“, koja ima za cilj veliko smanjenje federalne potrošnje.
Zabrinuti Mask
Mask je u nekoliko javnih nastupa, pa čak i na društvenim mrežama, izrazio zabrinutost zbog velikog povećanja državne potrošnje u SAD-u, koje je dovelo do ogromnog federalnog duga. Pozivao je na smanjenje budžetskih rashoda i ukazao na to da je prekomerna državna potrošnja jedan od glavnih uzroka inflacije i rasta državnog duga. Otud ne čudi što je upravo on odigrao glavnu ulogu u “torpediranju” dogovor obe partije o sprečavanju tzv. Government shutdown-a. U Sjedinjenim Državama do prekida rada vlade dolazi kada se zakon o finansiranju koji je potreban za finansiranje savezne vlade ne donese pre nego što počne naredna fiskalna godina. U slučaju zatvaranja, savezna vlada ograničava aktivnosti i usluge agencija, prekida operacije koje nisu neophodne, otpušta radnike koji nisu ključni i zadržava samo neophodne zaposlene u odeljenjima koja štite ljudske živote ili imovinu.
Pošto su se Tramp i potpredsednik Džej Di Vens izjasnili protiv zakona, pozivajući umesto toga na smanjenje mere u kombinaciji sa povećanjem ograničenja duga, Mask je poveo kontinuiranu kampanju na svojoj društvenoj mreži X. Među preko 100 tvitova koje je objavio nalazi se i niz obmanjujućih ili pak potpuno lažnih tvrdnji, koje su izazvale pravu pomamu među republikanskim glasačima, a republikanci u Predstavničkom domu odustali su od sporazuma.
Zbog toga je Predstavnički dom otkazao glasanje o planu potrošnje, koji je uključivao 100 milijardi dolara za finansiranje pomoći u katastrofama, milijarde pomoći farmerima ali i važne društvene teme poput kriminalizovanja “osvetničke pornografije” i finansiranje istraživanja tretmana i lečenja karcinoma kod dece. Nakon paničnog traženja kompromisa ali i “inaćenja” demokrata i republikanaca, u petak je prvo Predstavnički dom, a potom i Kongres izglasao usvajanje zakona kojim se nastavlja vladino finansiranje i pruža pomoć u katastrofama i farmerima. U subotu je odlazeći predsednik Džo Bajden potpisao nacrt zakona, koji je i sam nazvao kompromisom koji pokriva samo nužno, produžavajući tako Vladino finansiranje do marta.
Mask i ekstremna desnica
Tu nije kraj kontroverzama po pitanju Maska. Tehnološki mogul otvoreno podržava ekstremno desničarske političke pokrete širom sveta. Poslednja ovakva podrška je njegov možda i najveći gaf do sada, kada je desničarsku partiju Alternativa za Nemačku-AfD proglasio “jedinom sposobnom da spasi Nemačku”. Ovo bi možda prošlo kao još jedan Maskov desničarski ispad da se nije dogodilo samo dan pre nego što je Saudijac Taleb A. kolima uleteo u gomilu na božićnom vašaru u Magdeburgu, ubivši devetoro i ranivši više od 100 ljudi ( dosadašnja istraga je pokazala da je počinilac sebe nazivao “bivšim muslimanom”), optuživao vlasti da ne rade ništa protiv islamizacije Evrope – i ono ključno u slučaju Ilona Maska – podržavao partiju AfD.
Mask se sve više pojavljuje kao mecena u novom političkom pejzažu, kako u SAD-u, tako i širom sveta. U slučaju njegovog odnosa sa Trampom, stvar je jasna. On nije samo politička, već i strateška stvar. Trampov pristup stvaranju oligarhije, koja favorizuje poslovne interese, savršeno se uklapa u Maskov svet u kom su profit i moć usko povezani. Ako se trend u kojem Mask postaje sve uticajniji u američkoj politici nastavi, mogli bismo biti svedoci nastanka nove vrste plutokratije, u kojoj tehnološki magnati, a ne izabrani zvaničnici, postavljaju političke agende i kroje sudbine nacija.
