Globalna industrija poluprovodnika, vredna više od 600 milijardi dolara godišnje, ulazi u novu fazu geopolitičke i tehnološke neizvesnosti. Dok kompanija Apple razmatra saradnju sa kineskim proizvođačima memorijskih čipova kako bi obezbedila komponente za buduće uređaje, Evropska unija upozorava da bi njena industrija čipova mogla da se suoči sa „sumornom budućnošću“ zbog rastuće zavisnosti od Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Ove dve naizgled odvojene priče zapravo ukazuju na istu pojavu – globalni rat za kontrolu nad najvažnijom sirovinom digitalne ekonomije XXI veka.
Poslednjih godina pažnja javnosti uglavnom je bila usmerena na razvoj veštačke inteligencije, ali iza svakog AI modela, data centra, pametnog telefona ili električnog automobila nalazi se proizvodnja poluprovodnika – industrija koja je postala ključni faktor ekonomskog i geopolitičkog uticaja.
Appleov problem: kada ni najvrednija kompanija na svetu nema dovoljno čipova
Prema navodima američkih medija, Apple ubrzano priprema proizvodnju svog prvog preklopnog iPhone uređaja, ali se suočava sa neočekivanim problemom – nedostatkom memorijskih čipova. Potražnja za DRAM i NAND memorijom poslednjih godinu dana eksplodirala je zahvaljujući investicijama u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, zbog čega proizvođači sve veći deo kapaciteta usmeravaju ka AI serverima i data centrima.
Situacija je postala toliko ozbiljna da Apple razmatra saradnju sa kineskim proizvođačima memorije, uključujući kompanije ChangXin Memory Technologies (CXMT) i Yangtze Memory Technologies (YMTC), koje se već godinama nalaze pod pažnjom američkih regulatora i bezbednosnih službi.
Ovaj potez predstavlja svojevrsni paradoks američke tehnološke politike. Administracija predsednika Donalda Trampa poslednjih godina intenzivno ograničava kineski pristup naprednim tehnologijama, dok istovremeno jedna od najvažnijih američkih kompanija traži dozvolu Vašingtona da kupuje komponente upravo od kineskih proizvođača.
Analitičari smatraju da Appleov potez pokazuje koliko se globalni lanac snabdevanja promenio od pandemije i početka tehnološkog sukoba između SAD i Kine.
Kako je veštačka inteligencija izazvala nestašicu memorije
Do pre samo nekoliko godina tržište memorijskih čipova karakterisali su ciklični padovi cena i višak kapaciteta. Međutim, razvoj generativne veštačke inteligencije potpuno je promenio odnose na tržištu.
Veliki AI sistemi zahtevaju ogromne količine napredne memorije visokih performansi (HBM, DRAM i LPDDR), što je dovelo do toga da najveći svetski proizvođači, poput kompanija Samsung Electronics, SK Hynix i Micron, prioritet daju narudžbinama za data centre i AI infrastrukturu.
Posledica toga jeste rast cena memorije za potrošačku elektroniku, ali i povećana neizvesnost za proizvođače pametnih telefona, računara i drugih uređaja. Izvršni direktor Applea Tim Kuk navodno je trenutnu situaciju opisao kao „stogodišnju poplavu“ na tržištu memorijskih čipova.
Upravo zato Apple pokušava da diverzifikuje dobavljače, čak i po cenu političkih kontroverzi.
Evropa između Amerike i Kine
Dok Apple pokušava da pronađe nove izvore snabdevanja, Evropa vodi potpuno drugačiju bitku – kako uopšte sačuvati sopstvenu industriju poluprovodnika.
Prema zajedničkom izveštaju Instituta Evropske unije za bezbednosne studije i francuskog Instituta Montenj, evropska industrija čipova suočava se sa ozbiljnim strukturnim problemima koji prete njenoj dugoročnoj konkurentnosti.
Autori upozoravaju da se Evropa našla u nezavidnoj poziciji između tri tehnološke supersile – od Kine zavisi kada je reč o kritičnim mineralima i sirovinama, od SAD zavisi kada su u pitanju ključne tehnologije i bezbednosna infrastruktura, a od Tajvana zavisi najveći deo globalne proizvodnje najnaprednijih čipova.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost novih američkih ograničenja izvoza, koja bi mogla dodatno da pogode evropske kompanije.
ASML – evropski dragulj pod pritiskom
Najbolji primer evropske dileme predstavlja holandska kompanija ASML, jedini svetski proizvođač najnaprednijih EUV litografskih mašina neophodnih za proizvodnju savremenih čipova.
Iako je ASML tehnološki lider bez kojeg nijedan napredni procesor ne može biti proizveden, kompanija se već godinama nalazi pod pritiskom američkih izvoznih ograničenja prema Kini. Predloženi novi američki propisi mogli bi dodatno da ograniče poslovanje evropskog tehnološkog giganta.
- Da li je počeo oporavak tržišta? Bitkoin skočio više od pet odsto
- Rat za čipove ulazi u novu fazu: Zašto Apple traži pomoć Kine, a Evropa strahuje za budućnost svoje industrije
- Pruga kojom je Srbija zamalo otputovala u bankrot: Kako je izgradnja prve železnice promenila državu
- Kako bi izgledalo kada bi država postala suvlasnik veštačke inteligencije
- Evropa ulazi u novu stambenu krizu: Cene rastu brže od mogućnosti građana
Istovremeno, Kina ubrzano razvija sopstvenu industriju poluprovodnika kako bi smanjila zavisnost od zapadnih tehnologija, što dugoročno može ugroziti tržišnu poziciju evropskih kompanija.
Može li evropski „Chips Act 2.0“ da promeni situaciju?
Suočena sa rastućim rizicima, Evropska komisija predstavila je novu strategiju pod nazivom „Chips Act 2.0“, koja predviđa dodatne podsticaje za domaću proizvodnju, razvoj evropskih dobavljača i povećanje tražnje za čipovima proizvedenim u Evropskoj uniji.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da Evropa ne zaostaje samo zbog nedostatka subvencija. Problem predstavljaju visoki troškovi energije, nedostatak privatnog kapitala, sporost regulatornih procedura, slabljenje industrija koje koriste čipove i zavisnost od uvoza ključnih sirovina.
Zbog toga pojedini eksperti smatraju da Evropa više ne može da se takmiči sa SAD i Kinom u svim segmentima proizvodnje poluprovodnika, već da mora da se fokusira na oblasti u kojima već ima globalnu prednost – proizvodnju opreme, industrijskih čipova i specijalizovanih tehnologija.
Nova geopolitička valuta
Kriza sa kojom se suočava Apple i upozorenja koja dolaze iz Evrope pokazuju da čipovi više nisu samo tehnološki proizvod. Oni su postali nova geopolitička valuta.
Pre samo deset godina najveći proizvođači pametnih telefona mogli su relativno lako da pronađu alternativne dobavljače. Danas čak ni kompanije poput Applea nemaju potpunu kontrolu nad sopstvenim lancima snabdevanja, dok čitavi kontinenti pokušavaju da pronađu način da smanje tehnološku zavisnost od svojih geopolitičkih rivala.
Borba za čipove tako postaje mnogo više od ekonomskog pitanja – ona će u narednoj deceniji u velikoj meri određivati raspodelu političke, tehnološke i vojne moći u svetu.
