Ideja da država postane suvlasnik privatne tehnološke kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama do pre nekoliko godina zvučala bi kao politička fantastika. Međutim, u eri veštačke inteligencije, kada se procenjuje da će nekoliko kompanija kontrolisati tehnologiju koja bi mogla da promeni svetsku ekonomiju više nego internet ili električna energija, granice između privatnog kapitala i javnog interesa postaju sve nejasnije.
Kompanija OpenAI razgovara sa administracijom predsednika Donald Trump o mogućnosti da američka vlada dobije vlasnički udeo od pet odsto u kompaniji, objavio je Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa pregovorima. Prema istim navodima, izvršni direktor kompanije Sam Altman smatra da bi upravo ovakav model mogao da omogući da građani SAD direktno učestvuju u ekonomskim koristima koje će generisati razvoj veštačke inteligencije.
Ovaj predlog predstavlja jedan od najradikalnijih pokušaja redefinisanja odnosa države i tehnološkog sektora još od nastanka interneta.
Kompanija vredna gotovo bilion dolara
OpenAI danas više nije istraživačka organizacija kakva je bila prilikom osnivanja 2015. godine. Nakon rekordnih investicionih rundi tokom 2026. godine, vrednost kompanije procenjuje se na čak 852 milijarde dolara, što je čini jednom od najvrednijih privatnih kompanija na svetu.
Ukoliko bi američka vlada zaista dobila pet odsto vlasništva, vrednost tog udela prema trenutnim procenama iznosila bi približno 42,6 milijardi dolara. To je više od ukupne tržišne vrednosti mnogih kompanija koje se nalaze u indeksu S&P 500.
Posebno je zanimljivo što OpenAI navodno ne predlaže samo vlastiti aranžman, već model prema kojem bi i druge vodeće američke AI kompanije, poput Anthropic, Google i Meta, ustupile sličan procenat vlasništva američkoj državi.
Zašto OpenAI želi državu za partnera?
Na prvi pogled, deluje paradoksalno da privatna kompanija dobrovoljno predlaže da država postane njen suvlasnik. Međutim, iza tog poteza krije se nekoliko strateških razloga.
Pre svega, politički pritisak na industriju veštačke inteligencije u Vašingtonu raste iz meseca u mesec. Američke vlasti sve više posmatraju AI ne samo kao tehnološki proizvod, već kao pitanje nacionalne bezbednosti, geopolitičke konkurencije i ekonomske stabilnosti. Poslednjih meseci američka administracija već je intervenisala u pojedinim slučajevima ograničavanja pristupa naprednim modelima veštačke inteligencije zbog bezbednosnih razloga.
Za Sama Altmana, uključivanje države u vlasničku strukturu moglo bi da posluži kao svojevrsni politički štit.
Istovremeno, OpenAI pokušava da odgovori na rastuću zabrinutost javnosti da će koristi od razvoja veštačke inteligencije završiti u rukama malog broja investitora i tehnoloških milijardera, dok će troškove automatizacije i gubitka radnih mesta snositi šira populacija.
Model sa Aljaske kao inspiracija
Prema informacijama Financial Timesa, Altman kao uzor vidi model poznat kao Stalni fond Aljaske (Alaska Permanent Fund), jedan od najpoznatijih suverenih fondova na svetu.
Taj fond osnovan je sedamdesetih godina prošlog veka, a puni se prihodima od eksploatacije nafte. Deo profita svake godine direktno se raspodeljuje stanovnicima Aljaske kroz novčane dividende.
Ideja OpenAI-a je da se veštačka inteligencija tretira kao nova strateška sirovina XXI veka, slično kao što je nafta predstavljala ključni resurs XX veka. U tom scenariju, država bi prihod od svojih vlasničkih udela mogla da koristi za finansiranje javnih usluga, penzionih fondova ili čak direktnih isplata građanima.
Da li se Amerika priprema za „AI dividendu“?
Ovo nije prvi put da Sam Altman zagovara ideju direktnog deljenja bogatstva koje stvara veštačka inteligencija.
OpenAI je još u aprilu predstavio koncept „javnog fonda bogatstva“ (Public Wealth Fund), kroz koji bi svi građani, uključujući i one koji ne ulažu na finansijskim tržištima, mogli da imaju koristi od ekonomskog rasta zasnovanog na AI tehnologijama.
Zanimljivo je da slične ideje podržava i senator Bernie Sanders, koji predlaže formiranje državnog investicionog fonda finansiranog oporezivanjem najvećih AI kompanija.
Time se otvara pitanje koje će verovatno dominirati ekonomskim raspravama naredne decenije: da li bi građani trebalo da budu samo korisnici veštačke inteligencije ili i njeni suvlasnici?
Šta bi to značilo za tehnološki sektor?
Ako bi model koji predlaže OpenAI zaista bio prihvaćen, posledice bi mogle biti dalekosežne.
Prvi put u modernoj istoriji američka vlada postala bi direktan akcionar vodećih kompanija koje razvijaju tehnologije budućnosti. To bi moglo da promeni način finansiranja tehnoloških kompanija, odnos investitora prema IPO ponudama, ali i samu filozofiju Silicijumske doline, koja je decenijama insistirala na minimalnom učešću države.
Istovremeno, ovakav model mogao bi da postane presedan i za druge industrije budućnosti — od kvantnih računara do biotehnologije.
- Pruga kojom je Srbija zamalo otputovala u bankrot: Kako je izgradnja prve železnice promenila državu
- Kako bi izgledalo kada bi država postala suvlasnik veštačke inteligencije
- Evropa ulazi u novu stambenu krizu: Cene rastu brže od mogućnosti građana
- Evropa dobila najveću pravnu bitku protiv Gugla: Potvrđena kazna od 4,1 milijardu evra
- SpaceX i Maskovi lojalisti
Za sada, pregovori se nalaze u ranoj i konceptualnoj fazi, a svaka konačna odluka verovatno bi zahtevala i odobrenje američkog Kongresa. Međutim, sama činjenica da se o takvoj mogućnosti ozbiljno razgovara govori koliko se brzo menja odnos između države, kapitala i tehnologije.
Ukoliko bi plan bio realizovan, istorija bi mogla da zabeleži da je upravo veštačka inteligencija postala prva tehnološka revolucija u kojoj građani nisu samo potrošači — već i akcionari.
