Da li ste ikada izračunali koliko vas koštaju stvari koje ste kupili na popustu – i nikada ih niste koristili? Ne koliko ste na njima „uštedeli“. Nego koliko ste za njih stvarno dali.
Jakna snižena 50 odsto koju ste obukli jednom. Aparat koji već dve godine stoji u kuhinji. Oprema za hobi koji nikada niste započeli. Godišnja pretplata koju ste uzeli zbog „fantastične ponude“.
Sve su to bile dobre prilike. Barem u trenutku kupovine. A možda upravo među njima leže neke od najskupljih stvari koje posedujete.
Jer najskuplji proizvod nije uvek onaj koji mnogo košta. To može biti proizvod koji ste platili, a od njega niste dobili gotovo nikakvu vrednost.
Niste uštedeli 8.000 dinara
Zamislite proizvod čija je redovna cena 20.000 dinara. Na rasprodaji košta 12.000. Na prvi pogled računica je odlična: uštedeli ste 8.000 dinara.
Ali postoji jedno pitanje koje menja sve: Da li biste taj proizvod kupili da nije bio na popustu?
Ako je odgovor „ne“, onda niste uštedeli 8.000 dinara. Potrošili ste 12.000.
To je jedna od najjednostavnijih zamki potrošnje. Popust menja pitanje koje sebi postavljamo. Umesto „Da li mi ovo treba?“, počinjemo da razmišljamo: „Zar nije šteta propustiti ovakvu priliku?“
I tada više ne kupujemo samo proizvod. Kupujemo i osećaj da smo prošli dobro.
Cena nije isto što i trošak
Postoji jednostavan način da drugačije pogledate stvari koje kupujete: izračunajte cenu po korišćenju. Kaput od 30.000 dinara koji obučete 100 puta košta vas 300 dinara po nošenju.
Košulja sa rasprodaje od 6.000 dinara koju obučete dva puta koštala vas je 3.000 dinara po nošenju.
Kupovina bez granica: Zašto kupujete stvari koje vam ne trebaju?
Šta je onda bilo skuplje? Ista računica može da se primeni na telefon, automobil, kućni aparat, sportsku opremu, članarinu u teretani ili digitalnu pretplatu.
Cena govori koliko ste novca dali na kasi. Korišćenje pokazuje koliko ste za taj novac dobili.
„Kupio sam, ali nikada nisam koristio“
Ovakve kupovine nisu samo anegdota iz naših ormara. Istraživači su proučavali upravo proizvode koji su kupljeni, ali nikada nisu korišćeni. Studija objavljena u časopisu Psychology & Marketing pokazala je da podsećanje ljudi na takve kupovine može da utiče na njihovu kasniju potrošnju. Jedan od razloga je osećaj da je novac protraćen.
Drugim rečima, neiskorišćena stvar nije samo predmet koji zauzima prostor.
Ona je mali finansijski podsetnik.
Kupujemo i život koji zamišljamo
Postoji još jedan razlog zbog kojeg završavamo sa stvarima koje ne koristimo. Ne kupujemo uvek samo za sebe kakvi smo danas.
Ponekad kupujemo za osobu kakva planiramo da postanemo.
Kupujemo patike za budućeg trkača. Tegove za budućeg disciplinovanog vežbača. Knjige za budućeg strastvenog čitaoca. Kuhinjski aparat za budućeg kuvara. Garderobu za događaje na koje možda nikada nećemo otići.
Crni petak i psihologija: Kako emocije upravljaju našim kupovinama
Problem nije u ambiciji. Problem nastaje kada kupovinu počnemo da doživljavamo kao zamenu za promenu ponašanja.
Kupiti patike je lako. Trčati tri puta nedeljno je mnogo teže.
A onda se pojavljuje još jedna zamka
Kada smo nešto već platili, teško nam je da priznamo da je kupovina bila pogrešna.
„Moram da idem u teretanu, platio sam članarinu.“
„Neću da otkažem pretplatu.“
„Moram nekako da iskoristim ovo.“
Ekonomisti i psiholozi ovde govore o efektu nepovratnog troška, odnosno sunk cost efektu. Ranije uložen novac počinje da utiče na odluke koje donosimo danas, iako taj novac više ne možemo da vratimo.
Klasično istraživanje Hala Arksa i Ketrin Blumer pokazalo je koliko prethodno ulaganje novca, vremena ili truda može da utiče na naredne odluke.
Tako jedna nepotrebna kupovina može da napravi dva troška. Prvo izgubimo novac. Onda trošimo vreme pokušavajući da dokažemo sebi da novac ipak nije bačen.
Najbolji test traje deset sekundi
Sledeći put kada vidite 30, 50 ili 70 odsto popusta, postavite sebi dva pitanja: Da li bih ovo kupio po redovnoj ceni?
Ili ćete postavit ovo pitanje: Koliko puta ću ovo realno koristiti tokom narednih godinu dana?
Ne koliko biste želeli da koristite. Ne koliko biste mogli. Nego koliko ćete ga, poznajući sopstvene navike, zaista koristiti.
Ta mala razlika može da vredi mnogo više od popusta.
Otvorite ormar i napravite račun
Ako želite zanimljiv mali finansijski eksperiment, ne morate da otvarate Excel niti aplikaciju za budžet. Otvorite ormar.
Pogledajte fioke, kuhinjske elemente, podrum i garažu. Zatim proverite pretplate i članarine koje plaćate.
Pronađite stvari koje tokom prethodnih godinu dana niste koristili ili ste ih koristili jednom ili dva puta.
- Najskuplje stvari u vašoj kući možda ste kupili na popustu
- Dan kada je novac postao papir: Zašto su ljudi pristali da bezvredan komad papira vredi kao zlato
- EU preti da zatvori najveće tržište za svoj plastični otpad: Turska pod pritiskom Brisela
- Kraj jedne ere u Berkshire Hathawayu: Voren Bafet predao poslednju veliku funkciju sinu Hauardu
- Kako da pojačate pamćenje i raspoloženje?
A onda saberite koliko ste ih platili. To je broj koji trgovci nikada neće staviti na crvenu etiketu.
I možda će promeniti način na koji gledate sledeću rasprodaju.
Jer stvar snižena 70 odsto koju zaista koristite može biti odlična kupovina. Ali stvar snižena 70 odsto koja vam nije potrebna nije ušteda. To je samo potrošnja koja je izgledala kao ušteda.
