Ispred Apple-ovih prodavnica i Google-ovog sedišta u Njujorku, plakati na autobuskim stanicama zadirkuju tehnološke gigante.
„Veštačka inteligencija ne može da generiše pesak na vašim stopalima“, piše na jednom. „Niko na samrtnoj postelji nikada nije rekao: Voleo bih da sam proveo više vremena na svom telefonu“, stoji na drugom.
Plakati su kampanja Polaroida, koji promoviše svoju Flip kameru.
„Mi smo toliko analogni brend da smo u osnovi dobili dopuštenje: Možemo da preuzmemo kontrolu nad tim razgovorom“, poručila je Patrisija Varela, kreativni direktor Polaroid-a.
Anti AI
Talas anti AI oglasa pojavljuje se na TV ekranima, bilbordima i društvenim mrežama širom sveta, dok veliki brendovi koriste tehnološki zamor potrošača.
Heineken se pridružio talasu „anti AI„ kampanjom: „Najbolji način da steknete prijatelja je uz pivo“.
Aeriejevo obećanje da neće koristiti AI u svojim oglasima bila je najpopularnija objava brenda na Instagramu u protekloj godini. U Indiji je brend slatkiša Cadbury 5 Star vodio kampanju pod nazivom „Učinite AI opet osrednjim“. Iz DC Comicsa poručuu da „neće podržavati pripovedanje ili umetnička dela stvorena uz pomoć AI“.
Sve to je odgovor na sve glasnije mrzitelje veštačke inteligencije. Generacija Z navodi razloge poput životne sredine i mentalnog zdravlja za izbjegavanje tehnologije. Radnici u korporativnoj Americi opiru se pritisku da koriste veštačku inteligenciju na poslu.
Nepretenciozno i nepobitno stvarno
Uz to, oglasi i reklame pravljeni uz pomoć AI aparata izazvali su dosta kontroverzi.
Coca-Cola je prošle godine za novogodišnje praznike objavila reklamu sa flotom osvetljenih kamiona, porodicom polarnih medvjeda i nasmejanim licima – svi napravljeni uz pomoć veštačke inteligencije. Reklama je „masakrirana“ kao bezdušna i kritikovana zbog odbacivanja ljudske kreativnosti veštačkom inteligencijom.
H&M, Skechers i Guess takođe su kritizkovani zbog korištenja AI umesto ljudskih modela.
Nasuprot tome, neki brendovi žele da signaliziraju autentičnost, kaže Hejli Hanter, suosnivačica reklamne agencije Party Land. „Žele neuglađeno, nepretenciozno, nepobitno stvarno.“
Studija Pew Researcha objavljena u septembru otkrila je da je 50 posto Amerikanaca više zabrinuto nego uzbuđeno zbog povećane upotrebe veštačke inteligencije u svakodnevnom životu, u odnosu na 37 odsto u 2021. Glavna zamerka – potencijalno slabljenje ljudskih veština i veza.
Uz to, većina je rekla da im je važno da mogu da razlikuju sadržaj koji proizvode ljudi od onog napravljenog uz pomoć AI.
To je delom razlog zašto modna kuća Aerie jasno daje do znanja da su u njihovim reklamama samo stvarni ljudi. Kao produžetak obećanja brenda od pre više od 10 godina da neće retuširati fotografije modela, ovog meseca su na Instagramu saopštili da će koristiti „samo stvarne ljude“ u oglasima.
Ijan Forester, izvršni direktor DAIVID-a, platforme za kreativno testiranje koja meri emocije gledalaca, rekao je da je problem s oglasima generisanim veštačkom inteligencijom taj što su „malo hladni; previše bezosjećajni da bi na bilo koji način dirnuli ljude“.
Kompanije u svim industrijama sada moraju pažljivo da odvagaju ovu situaciju. Potpuno odbacivanje veštačke inteligencije moglo bi da ih gurne u nepovoljan položaj. Kao i potpuno prihvatanje iste.
„Uvek postoji nešto u našoj prirodi, analogni element nas“, kaže Varela iz Polaroida. „Taj sloj nesavršenosti koji nas čini ljudima i prekrasno nesavršenim – nešto što mislimo da je važno podsetiti ljude.“
