Piketi u Beogradu: Svuda je opao kvalitet života, ali u Srbiji najviše

Foto: Youtube screenshot

Toma Piketi je francuski ekonomista, profesor i autor. Njegova dela radikalno preispituju odnos između ekonomskog razvoja i nejednakosti. Njegova najprodavanija knjiga “Kapital u XXI veku” bavi se koncentracijom bogatstva i distribucijom tokom poslednjih 250 godina. Ovom knjigom založio se da se problem nejednakosti reši putem progresivnog globalnog poreza na bogatstvo.

Nejednakost veća, siromaštvo veće

Piketi je ovih dana bio gost Sajma knjiga u Beogradu. Piketi je novinarima priznao da ne zna baš toliko o situaciji u našoj zemlji.

Kako prenosi Nova.rs, Piketi je rekao da je ovde došao da uči o našoj zemlji, a ne da sugeriše šta bi trebalo da se radi, ali da ima da primeti dve stvari.

“Rekao bih dve stvari o kojima, čini mi se, znam nešto. Kad pogledam razliku između vremena kad sam prvi put bio ovde početkom devedesetih, dok je Jugoslavija još postojala, i ovog sada, vidim da je nejednakost mnogo veća, siromaštvo veće. Dakle, postoji nejednakost između prihoda i bogatstva. Nekvalitet života se veoma povećao od tih devedesetih, naročito kad poredim Srbiju s Evropom, pa čak i sa zemljama iz komšiluka, s bivšim jugoslovenskim republikama. Svuda je opao kvalitet života, ali u Srbiji najviše.

Uraditi nešto

Ekonomista nije siguran kakvo je objašnjenje za to, ali misli “da bi nešto trebalo uraditi ponajpre u polju edukacije, javnih službi, progresivnijeg oporezivanja”.

“Mnogo je politika i principa koje se ovde sprovode pogrešno, a trebalo bi ih preispitati. Privatizacija se desila, ali je očigledno da je trebalo da bude uređenija.”

Piketi je za Nova.rs istakao da nije on taj koji bi trebalo da daje lekcije, ali je dodao da je gajio simpatije prema sistemu koji je postojao u bivšoj Jugoslaviji.

“Ja sam federalista, zalažem se za federalizam, za zajednicu Evropske unije, za onu zapadnoafričkih zemalja. Dakle, za bilo koju vrstu regionalne unije. Mislim da bismo trebali da se izdignemo iznad nacionalnih principa. Mrzim nacionalizam, bilo da je francuski, srpski, koji god. Trebalo bi da smo u stanju da živimo zajedno.”

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

2 KOMENTARA

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde