Početak godine je započeo u pozitivnom ozračju i očekivanju značajnih i brzih rezova ključnih kamatnih stopa. Iako se to nije dogodilo u očekivanom obimu, prvenstveno zbog kolebanja inflacije tokom drugog kvartala, deoničarska tržišta su zabeležila pozitivne prinose. S obzirom da svedočimo približavanju stope inflacije njenom ciljanom nivou na većini tržišta, centralne banke su najavile ili već započele dugo iščekivani ciklus smanjenja ključnih kamatnih stopa, što bi trebalo pozitivno doprineti investicijskim apetitima
Interes domaćih investitora za ulaganjem na međunarodnom tržištu kapitala u poslednje vreme postaje sve veći, a od oktobra 2022. godine svedočimo značajnom rastu vrednosti svetskih deoničarskih indeksa. Pored toga, u Bosni i Hercegovini je primetan rast broja otvorenih investicijskih fondova u poslednje tri godine. Međutim, veliki broj građana je po pitanju čuvanja novca ili štednje još uvek značajno oslonjen na komercijalne banke ili druge dostupne oblike za investiranje kao što su nekretnine. O aktuelnim trendovima na svetskom tržištu kapitala, te o industriji otvorenih investicijskih fondova smo razgovarali sa Senadom Smajić-Ermacora, CFA, predsednicom uprave Triglav Fondovi Sarajevo.
Kako biste ukratko opisali stanje globalnog tržišta kapitala u ovoj godini?
Fokus investitora je posljednjih nekoliko godina u velikoj mjeri bio usmjeren na visoke stope inflacije, kao i na intervencije centralnih banaka s ciljem njenog snižavanja. Početak godine je započeo u pozitivnom ozračju i očekivanju značajnih i brzih rezova ključnih kamatnih stopa. Iako se to nije dogodilo u očekivanom obimu, prvenstveno zbog kolebanja inflacije tokom drugog kvartala, dionička tržišta su zabilježila pozitivne prinose. S obzirom da svjedočimo približavanju stope inflacije njenom ciljanom nivou na većini tržišta, centralne banke su najavile ili već započele dugo iščekivani ciklus smanjenja ključnih kamatnih stopa, što bi trebalo pozitivno doprinijeti investicijskim apetitima. Trenutno, kretanja na tržištima su u skladu sa očekivanjima, konsenzus je da će inflacija i kamatne stope padati, ali nisu isključena kratkotrajna odstupanja. Tako smo tokom godine svjedočili geopolitičkim tenzijama, nastavku sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, iznenadnom raspuštanju parlamenta u Francuskoj, te turbulencijama u Japanu što je imalo kratkoročan negativan uticaj na obveznice koje su se relativno brzo oporavile.
Pored inflacije, kamatnih stopa i nezaposlenosti, važna tema koja je u prethodnom periodu oblikovala tržište kapitala je razvoj tehnologije, posebno umjetne inteligencije. Procjenjuje se da će ona nastaviti da ima snažan uticaj na tržišta i u narednom periodu i to ne samo kroz profitabilnost tehnoloških kompanija koje rade na razvoju i obezbjeđenju infrastrukture za UI modele, već i kroz njen značajan doprinos produktivnosti u svim sektorima.
Koja je uloga Triglav otvorenih investicijskih fondova u kontekstu globalnog tržišta kapitala i našeg lokalnog tržišta?
Triglav otvoreni investicijski fondovi imaju važnu ulogu u povezivanju domaćih investitora s globalnim tržištem kapitala na način da putem fonda Triglav Globalni dionički omogućavamo investitorima ulaganje u portfolio dionica vodećih svjetskih kompanija, dok u okviru fonda Triglav Obveznički investitorima omogućavamo ulaganje u državne i korporativne obveznice najrazvijenijih zemalja EU i multinacionalnih kompanija. Značaj naše ponude je utoliko veći uzme li se u obzir da investitori često imaju tzv. home–bias, odnosno tendenciju da investiraju u okviru svoje države. Kroz ulaganja u naše fondove, klijenti mogu jednostavno investirati van granica BiH, diverzificirati svoja ulaganja na globalnom nivou, te na taj način smanjiti ukupan rizik svojih ulaganja. Triglav fondovi omogućavaju investitorima ulaganje prilagođeno njihovom profilu, investicijskim ciljevima i vremenskom horizontu. Cilj nam je pružiti prilagođene opcije koje odgovaraju potrebama i preferencijama investitora, omogućavajući im da ostvare optimalan odnos prinosa i rizika u skladu sa svojim individualnim okolnostima.
Triglav Fondovi su dio Grupe u okviru koje postoji dugogodišnje iskustvo upravljanja otvorenim investicijskim fondovima. Većinski vlasnici našeg društva za upravljanje su Triglav Skladi d.o.o. Ljubljana i Bosna-RE d.d. Sarajevo koje je najveće društvo za reosiguranje u našoj regiji. Triglav Skladi d.d. Ljubljana je profesionalni upravljač investicijskim fondovima i imovinom, trenutno broji 18 otvorenih investicijskih fondova, te upravlja finansijskim sredstvima u iznosu većem od 1,7 milijardi EUR. Uz naše stručne i educirane zaposlenike, dobru poslovnu praksu i iskustvo sa tržišta Slovenije, našim investitorima nastojimo obezbijediti pozitivno iskustvo investiranja i dugoročno zadovoljstvo izborom Triglav Fondova.
Kada govorimo o investitorima na domaćem tržištu, naše dosadašnje iskustvo potvrđuje da smo uspjeli kreirati adekvatnu ponudu koja je pogodna za različite tipove investitora – onih koji traže stabilnija ulaganja nižeg rizika kroz obveznički fond do onih koji žele dugoročni rast kapitala kroz dionički fond i spremni su preuzeti nešto veći rizik u zamjenu za potencijalno više prinose.
Da li nam možete reći nešto više o trenutnom stanju industrije otvorenih investicijskih fondova u Bosni i Hercegovini?
Industrija otvorenih investicijskih fondova u Bosni i Hercegovini je u početnoj fazi razvoja, ali posljednih godina pokazuje rast u smislu broja, kao i vrste fondova koji su ponuđeni investitorima. U posljednje tri godine može se primjetiti pomak u smislu osnivanja novih investicijskih fondova, uključujući i naša dva investicijska fonda. Krajem augusta ove godine bilo je registrirano 24 otvorena investicijska fonda sa ukupnom neto imovinom od gotovo 760 miliona KM. Pri tome treba imati u vidu da je značajan dio otvorenih investicijskih fondova u Republici Srpskoj nastao transformacijom zatvorenih investicijskih fondova u otvorene.
Dodatno bih navela da je rad društava za upravljanje investicijskim fondovima, kao i rad investicijskih fondova reguliran zakonima na entitetskom nivou. Ovdje želim naglasiti da shodno važećim zakonskim rješenjima ne postoji ograničenje za ulaganje investitora između entiteta, ali su neki elementi poslovanja društava za upravljanje i investicijskih fondova regulirani na način da ograničavaju pojedine prodajne i promotivne aktivnosti u jednom entitetu za društva i fondove registrirane u drugom entitetu Bosne i Hercegovine.
Gdje se mi nalazimo u odnosu na zemlje regije i zemlje EU?
Ako pogledamo tržište Republike Hrvatske čija neto vrijednost investiranih sredstava iznosi 2,8 milijardi EUR i Republike Slovenije sa preko 5,7 milijardi EUR, i uporedim sa brojkama iz BiH, možemo zaključiti da smo mi na samom početku razvoja ove industrije. Za informaciju, tržište otvorenih investicijskih fondova u Evropskoj uniji iznosi 14,2 hiljade milijardi EUR od čega je 44% u dioničkim fondovima. Stanovništvo EU pokazuje slične preferencije, pa se nešto manje od polovine imovine koju ulažu u investicijske fondove nalazi u dioničkim, dok je samo 1% u novčanim fondovima. Ovo je u oštroj suprotnosti sa situacijom u BiH gdje su investitori primarno izloženi novčanim i obvezničkim fondovima. Uočljive su razlike u investicionim navikama između država EU, na primer, investitori iz zemalja sa nižim dohotkom znatno veći dio svoje imovine drže u depozitima, za razliku od investitora iz zemalja sa višim dohotkom.
S druge strane, osiguravajuća društva kao glavni institucionalni investitori u EU, sve više ulažu u investicijske fondove čime postižu diverzifikaciju portfolija i optimiziraju sektorsku i geografsku izloženost. Iako tradicionalno preferiraju ulaganje u dužničke vrijednosne papire, značaj investicijskih fondova u njihovoj alokaciji imovine u protekloj deceniji porastao je s 22% na 31%.
Kakve navike investiranja imamo u BiH?
Podaci o visini depozita u Bosni i Hercegovini pokazuju da smo finansijski konzervativni. Novac je najčešće usmjeren na depozite u bankama, a ulaganje na tržištima kapitala je još uvijek manje zastupljeno, iako potencijalno nosi više prinose i može nas zaštititi od visoke inflacije. Prisutno je i ulaganje u nekretnine koje se najčešće percipiraju kao imovina koja čuva vrijednost i koja potencijalno donosi prinos od oko 7% –10% ne uzimajući u obzir troškove. Očekivani prinos je, međutim, najčešće precijenjen i u realnosti je niži. To ne znači da nekretnine treba u potpunosti isključiti kao oblik ulaganja, ali uvođenje dodatnih investicijskih produkata u investicijski portfolio svakog investitora je nešto što svakako podiže efikasnost ulaganja i povrat na investirano. Pri tome, ulaganje u nekretnine zahtijeva značajan početni kapital, što može predstavljati barijeru za mnoge investitore. Ulaganje na tržištu kapitala, s druge strane, omogućava investiranje manjih iznosa, pružajući istovremeno investitorima veću fleksibilnost.
Smatram da štednja u BiH nije efikasno alocirana pri čemu je oportunitetni trošak relativno visok, jer sredstva ostaju dugoročno neiskorištena ili ostvaruju jako mali povrat koji uglavnom ne može pokriti niti trošak inflacije. Potrebno je promijeniti uvjerenje da je investiranje, posebno ono na globalnim tržištima, rezervirano isključivo za „velike igrače“, odnosno investitore s velikim iznosima kapitala i promovirati ideju da je investiranje dostupno i potrebno svakom pojedincu, porodici ili pravnom licu koje raspolaže viškom sredstava.
U Bosni i Hercegovini je ulaganje u otvorene investicijske fondove ispod europskog i regionalnog prosjeka, a sudeći prema visini imovine novčanih i obvezničkih fondova, investitori u BiH su primarno usmjereni na konzervativnije oblike ulaganja. Uzimajući u obzir da su obveznička tržišta posljednjih godina bilježila negativne prinose, jasno je da je potrebno uvesti nove klase imovine koje će poboljšati strukturu investicijskog portfolija i povećati prinose.
Koji su glavni razlozi za takvo stanje?
Jedan od razloga je svakako izostanak finansijske pismenosti potencijalnih investitora. Sistemska edukacija kroz obrazovne ili profesionalne institucije bi svakako ubrzala proces razvoja svijesti o potrebi efikasnijeg upravljanja finansijskim sredstvima. Pri tome prvenstveno mislim na segment stanovništva, ali također i na segment pravnih lica. Mi u Triglav Fondovima kontinuirano radimo na promoviranju ulaganja u fondove kroz adekvatno i profesionalno informiranje i edukaciju. U okviru tih aktivnosti se trudimo „razbiti“ mit da je novac najbolje čuvati na računu u banci ili u nekretninama.
Drugi važan razlog je relativno nerazvijeno tržište kapitala, kao i šire finansijsko tržište. Industrija otvorenih investicijskih fondova u pogledu ponude (i vrste) investicijskih fondova za ulaganje se značajnije počela razvijati tek u posljednjih nekoliko godina i bit će potrebno neko vrijeme da bi se razvila svijest o postojanju investicijskih fondova kao nezaobilazne opcije koju će klijenti razmotriti prije nego li donesu odluku o štednji ili ulaganju.
Izdavanje „narodnih“ obveznica, kojem smo svjedočili u regiji posljednjih godinu dana, dobar je primjer kako popularizirati investiranje i uvesti veliki broj novih investitora na tržište kapitala. Nakon tog prvog koraka, potrebno je nastaviti trend i povećati svijest o drugim dostupnim investicijskim klasama i proizvodima kako bi se donijele ispravne finansijske odluke.
Veliki doprinos razvoju domaćeg tržišta kapitala mogla bi donijeti i penzijska reforma koja bi omogućila dodatnu penzijsku štednju i finansiranje penzija iz prinosa na investirana sredstva penzionog sistema. Aktivno i razvijeno penziono tržište djeluje kao katalizator za podsticanje stanovništva da investira na tržištu kapitala. Penzijska reforma ne bi samo podstakla rast tržišta kapitala, već bi pomogla i u rješavanju izazova s kojima se država suočava, uključujući demografske promjene, starosnu strukturu stanovništva i održivost penzijskog sistema. Ovdje se, međutim, opet vraćamo na ono što sam navela na početku – za finansijsko planiranje i navigiranje između različitih investicijskih opcija neophodno je značajno finansijsko opismenjavanje.
Kakva je pozicija otvorenih investicijskih fondova u odnosu na druge finansijske institucije?
Kada govorimo o bankama i osiguravajućim društvima, rekla bih da smo više partneri nego konkurencija.
Gledano iz ugla finansijskih institucija i ponude prema klijentima, investicijski fondovi pružaju bankama i osiguravajućim društvima mogućnost razvoja novih vlastitih produkata koji su vezani za ulaganje u otvorene investicijske fondove i koji njihovim klijentima omogućavaju dodani benefit po tom osnovu.
Prema veoma razvijenoj poslovnoj praksi iz regije možemo vidjeti da gotovo svaka banka u svojoj ponudi ima uključenu ponudu ulaganja u otvorene investicijske fondove, odnosno banka kroz svoj prodajni kanal nudi ulaganje u investicijske fondove. Tu postoje brojne mogućnosti kreiranja zajedničkih produkata banke i investicijskih fondova čime je moguće dodatno obogatiti ponudu za klijente.
Kad govorimo o osiguravajućim društvima, u regiji također postoji raširena praksa saradnje u segmentu unit-linked produkta životnog osiguranja kod kojeg se dio premije životnog osiguranja investira u otvorene investicijske fondove na osnovu čega se za korisnika osiguranja obezbjeđuje prinos na uložena ili uplaćena sredstva. S obzirom na rast interesa za inovativne proizvode i potrebu za dugoročnom štednjom, unit-linked osiguranje ima potencijal postati značajan proizvod na tržištu,a otvoreni investicijski fondovi će kroz profesionalno upravljanje imovinom i ponudu odgovarajućeg portfolija vrijednosnih papira imati značajnu ulogu u razvoju tog produkta.
Saradnja investicijskih fondova sa drugim finansijskim institucijama, primarno bankama i osiguravajućim društvima može rezultirati sinergijskim efektima koji koriste kako klijentima, tako i financijskom sektoru u cjelini, unapređujući kvalitetu i raznolikost financijskih usluga.
Kako klimatske promjene i ESG faktori utiču na vašu investicijsku strategiju?
ESG faktori postaju sve važniji u investicijskim strategijama širom svijeta, a Triglav Fondovi prate taj trend. Klimatske promjene i održivost su sada ključni kriteriji prilikom odabira ulaganja, što se reflektuje i u našem portfoliju. Fondovi kojima upravljamo uključuju dionice i obveznice kompanija koje ne samo da ostvaruju dobre finansijske rezultate, već također pokazuju odgovorno poslovanje prema okolišu, društvenoj zajednici i svojim dioničarima. Na primjer, referentni ili benchmark indeks našeg fonda Triglav Globalni dionički je MSCI World Climate Change. Navedeni indeks je fokusiran na kompanije koje se aktivno bave temom klimatskih promjena. Smatramo da su ovakva ulaganja ne samo odgovorna, već i profitabilna na duži rok, jer kompanije koje se prilagođavaju globalnim trendovima održivosti često ostvaruju bolje performanse. Kao potvrda navedenog može koristiti podatak da je prosječan godišnji prinos indeksa MSCI World mjereno u EUR valuti u proteklih pet godina iznosio 12,99% godišnje, dok je prosječan godišnji prinos indeksa MSCI Climate Change iskazano u istoj valuti u istom periodu iznosio 14,83% godišnje.
