Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti sa recesijom

Foto: Otp grupa

Mnogi ekonomski analitičari izrazili su zabrinutost zbog novog mandata predsednika Donalda Trampa, delom zbog prethodno doživljene nepredvidivosti, a delom zbog već́ nagoveštenih pretnji trgovinskog rata. Neki od ovih strahova su se uveliko potvrdili, pošto je novi predsednik nakon inauguracije u januaru brzo otpočeo sa uvođenjem carina i smanjenjem javne potrošnje.

Prema analitičarima OTP Banke, ovo će usporiti rast ekonomije SAD-a, što je dobro poznata činjenica stranim liderima. Međutim, sve dok ne vide ozbiljnije znake recesije u privredi, neće menjati svoju ekonomsku politiku. Usporavanje ekonomskog rasta moglo bi da podstakne Federalne rezerve da agresivnije smanje kamatne stope, za 50-75 baznih poena ove godine i za dodatnih 100 baznih poena u 2026. godini.

Pozitivan trend u ekonomiji Evrope

„Za razliku od primetnog usporavanja američke ekonomije, evrozona beleži rast od prethodne stagnacije na oko 1%. Ovo je i dalje skromno, ali barem postoje neki znaci pozitivnog trenda zahvaljujući potrošnji, rastu potrošnje i izvozu usluga,“ izjavio je Gergely Tardos, direktor Centra za analizu OTP Banke.

Ublažavanje fiskalnih pravila deluje očigledno, kako iz političke perspektive, tako i iz perspektive ekonomske politike. Dovelo bi do toga da evrozona potroši dodatnih 1-2 procenta BDP-a na odbranu i infrastrukturu tokom nekoliko godina, a Nemačka još više. Ovo bi direktno moglo da podstakne rast BDP-a u 2026. godini, i indirektno poveća poverenje, što će već́ uticati na rast u 2025. godini. Nove carine SAD-a, čak i ako dostignu 25%, mogu samo da uspore privredni rast; recesija je malo verovatna, dodaje se u analizi.

Shodno analitičarima, dezinflacija bi se mogla vratiti u Evropu nakon privremene pauze, ali ostaje upitno da li će ciljevi centralne banke biti ispunjeni u razvijenim zemljama. Unapred gledano, razvijene centralne banke više ne moraju da se usmeravaju na podizanje inflacije odozdo do ciljane inflacije od 2%, već́ na njeno spuštanje na cilj.

Gde ulagati na berzi?

Prema ekspertima OTP Banke, nakon stabilnog uspona na tržištima akcija SAD-a u proteklih nekoliko godina, korekcija koju su mnogi očekivali je počela, ali do sada nije dostigla bolnu granicu na kojoj ekonomska politika SAD-a počinje da se menja u povoljnom pravcu. Dodali su da dok se takav potez ne napravi, neutralna izloženost akcijama je zagarantovana, s obzirom da tržišta ostaju skupa, za sada uravnotežena povoljnom dinamikom profita. Veruju da bi ipak mogao da se desi novi lokalni minimum na tržištu akcija SAD-a, ali ne očekuju veće slabljenje tržišta.

Na tržištima u razvoju, neizvesnost u vezi sa oslabljenim dolarom pomaže regionima koji bi inače bili jeftini, ali jača dinamika profita bi bila neophodna kako bi se podstakli dalji dobici. Od obuhvaćenih regiona, Centralna i Istočna Evropa su i dalje najjeftinije: očekivanja po pitanju profita se poboljšavaju, a završetak rata između Rusije i Ukrajine i, shodno tome, poboljšanje izgleda za rast evrozone, mogli bi da donesu dalji rast.

Priprema za turbulencije na berzi

U trenutnoj situaciji, naročito ako se uzme u obzir nepredvidivost Trampove ekonomske politike, dugoročne obveznice i dalje mogu da pruže sigurno utočište u vremenima sve veće nestabilnosti tržišta akcija. Analitičari daju prednost američkim dugoročnim obveznicama u odnosu na evrozonu, ali bi izbegavali korporativne obveznice.

Kada je roba u pitanju, slika je dosta pomešana, bez očiglednog trenda. Eksperti OTP Banke trenutno imaju neutralan stav po pitanju nafte, ali plemeniti metali i bakar su i dalje dobra investicija.

Analitičari takođe identifikuju nekoliko konkretnijih mogućnosti investiranja u strategiju, za koje vide dugoročan potencijal. U pitanju je tehnološki sektor, koji je poslednjih godina postao favorit za investitore i koji ima jake osnove uprkos korekciji. Komunalni sektor i sektor zdravstvene zaštite takođe bi mogli da obezbede dobru kupovinu, dok je sektor nekretnina nedovoljno pozicioniran i pomogao bi mu eventualan blagi pad američke privrede. „Uz pozitivne izglede za bakar i uranijum, rudarske kompanije bi mogle biti dobra dugoročna investicija“, izjavio je Dávid Sándor, direktor analize višestrukih sredstava u Globalnim tržištima OTP-a, koji vidi potencijal da kompanije koje iskopavaju zlato imaju koristi od porasta zlata na robnom tržištu, čak i nakon značajnog rasta.

U okviru tržišta akcija, srednje kapitalizovana američka preduzeća koja nisu pregrejana, a sa atraktivnim procenama, mogu da ponude dobre mogućnosti. Izvan SAD-a, pažnju bi trebalo obratiti na japanska ili latinoamerička tržišta, dok bi prethodno pomenutim povoljnim izgledima za Centralnu i Istočnu Evropu trebalo trgovati pre svega na poljskom tržištu.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde