Intervju: Marina Papadakis, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije
Nedavno je postignut dogovor sa regulatorom, a Upravni odbor UBS je potom i doneo relevantnu odluku da Udruženje banaka Srbije formira Nacionalnu organizaciju za podršku pridruživanju SEPA (NASO – National Adherence Support Office), koje treba da deluje kao nacionalna veza između banaka kao pružalaca platnih usluga i Evropskog saveta za plaćanje (EPC), a u cilju pridruživanja banaka SEPA šemama.
„Republika Srbija je od 22. maja 2025. godine postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima – SEPA i tako smo postali 41. članica ovog područja, što predstavlja važan signal i ohrabrenje na našem putu evrointegracija. Ovo znači da će svi učesnici u platnim šemama Evropskog saveta za plaćanje (EPC) moći da šalju, odnosno primaju transakcije SEPA transfera ka učesnicima SEPA platnih šema iz Srbije, u trenutku kada srpske finansijske institucije, na prvom mestu banke, budu pristupile navedenim šemama. Najraniji datum operativne spremnosti za pružaoce platnih usluga prema kalendaru i pravilima EPV-a jeste maj 2026, ali će zbog kompleksnosti čitavog procesa tačan datum biti saopšten naknadno.“
Ovim rečima Marina Papadakis, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, počela je razgovor za „Svet bankarstva i investicija“ upravo o velikoj temi koja se tiče banaka, privrede i građana. Novina i za Udruženje banaka, ali i čitav bankarski sektor da je nedavno postignut dogovor sa regulatorom, a Upravni odbor UBS je potom i doneo relevantnu odluku da Udruženje banaka Srbije formira Nacionalnu organizaciju za podršku pridruživanju SEPA (NASO – National Adherence Support Office).
„NASO, kao telo, treba da deluje kao nacionalna veza između banaka kao pružalaca platnih usluga i Evropskog saveta za plaćanje (EPC), a u cilju pridruživanja banaka SEPA šemama. Konkretno govoreći, zadatak ovog tela će biti da na kratak rok olakša, koordinira i podržava banke, obezbeđujući da se nacionalni akteri usklađuju sa SEPA pravilima i EPC-om. Ključne uloge i funkcije koje će NASO obavljati će biti od pružanja informacija i smernica EPC-a o zahtevima za pridruživanje SEPA, koordinisanje nacionalnih prijava za učešće u SEPA šemama, saradnja sa EPC-om u ime nacionalnih zainteresovanih strana, do obezbeđivanja komunikacije između ECP-a, centralne banke i banaka, kao i promocija SEPA standarda na domaćem nivou i pružanje podrške u procesu tehničke i pravne harmonizacije sa SEPA standardima.“
Koji su trenutni izazovi s obzirom na to koliko je složen proces?
Ako govorimo o izazovima vezanim za ovaj proces, moramo naglasiti da je pristupanje SEPA području izuzetno strateški značajno za našu zemlju i da bankarski sektor ima veoma odgovoran odnos prema ovom procesu uz istovremeno potrebu ulaganja u dalji razvoj finansijskog sektora i stvaranja privrednog okruženja koje je povoljno za naše klijente. Sa druge strane, ovo je tehnički vrlo zahtevan projekat koji banke ne mogu sprovesti same – onim bankama koje su deo grupacije biće potrebna aktivna podrška njihovih matica, a za one banke koje nisu deo velikih grupacija je situacija sa tehničkog i poslovnog aspekta još složenija – one će morati individualno da postignu dogovore sa korespondentskim bankama. Takođe, tu je i potrebna i intenzivna saradnja sa vendorima koji treba sve zahteve da implementiraju u čitavom bankarskom sektoru i to simultano, što će staviti veliki pritisak na sve njihove resurse.
Osim toga, u prvoj polovini 2026. godine veliki izazov će predstavljati i čitav niz tekućih i budućih aktivnosti koje su banke dužne da okončaju u propisanim rokovima u skladu sa zakonskim i regulatornim izmenama iz prethodnog perioda. Najpre, imali smo usklađivanje sa novim Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, potom primenu najnovijeg paketa mera koji se odnosi na smanjenje kamatnih stopa za određene kategorije korisnika bankarskih usluga. Trenutno, svi kapaciteti banaka su angažovani na blagovremenoj implementaciji niza tehnički vrlo složenih projekata koji predstavljaju regulatorni zahtev. Stoga su prioritet u svakoj od naših članica – pomenuću samo neke od najznačajnijih i najzahtevnijih – implementacija otvorenog bankarstva i drugih zahteva predviđenih izmenjenim Zakonom o platnim uslugama, projekti migracije formata poruka za RTGS, projekat uvođenja novog sistema za prinudnu naplatu, projekat uvođenja elektronske menice, migracija formata SWIFT poruka… Nema sumnje, konačnim sprovođenjem svih ovih projekata naš bankarski sistem će postati još bolji, pouzdaniji, konkurentniji, više u interesu klijenata – ali moramo istaći da simultano sprovođenje svih ovih projekata predstavlja izazov za čitav sektor. Ipak, uvereni smo u to da ćemo se i sa ovim izazovom uspešno izboriti.
Kada kažemo otvoreno bankarstvo – gde je ono između regulative i implementacije?
Da bi govorili o ovoj temi, moramo da se vratimo u jedan period iza nas, kad je Narodna banka Srbije započela modernizaciju platnog sistema Republike Srbije 2014. godine, a sve u okviru ispunjenja kriterijuma za priključenje naše države jedinstvenom području za plaćanja u evrima – SEPA.
Novi zakon o platnim uslugama donosi krupne promene u načinu poslovanja finansijskog sektora. Shodno novoj regulativi, uskoro nas očekuje uvođenje otvorenog bankarstva, koje donosi veću konkurenciju i maksimalnu transparentnost finansijskog sektora. Ono svakako banke stavlja pred određene izazove, a banke dočekuju ovu uslugu potpuno spremne. Sa ulaskom novih igrača na teren platnih usluga, banke će morati da inoviraju svoj portfolio, da ponude nove i atraktivne proizvode. Već vidimo u praksi da se te promene događaju. Banke jesu u osnovi depozitno-štedne ustanove, ali već danas spektar usluga i poslova koji obavljaju je daleko širi. Otvaranje tržišta za konkurenciju u svakoj industriji može da deluje rizično za tradicionalne igrače, ali iskustvo pokazuje da, kada su ti igrači spremni i zdravi, oni jačanje konkurencije umeju da iskoriste i za sopstveni rast. Mislim da je stanje bankarskog sektora u Srbiji upravo takvo, da je on spreman za otvoreno bankarstvo i da će rezultat toga biti još bolje ponude za građane i privredu.
Udruženje banaka je, zajedno sa partnerom Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC – International Finance Corporation), potpisalo memorandum o saradnji, kako bi zajedno sa svojim članicama, pripremilo banke za implementaciju ovog sistema, a ujedno smo na našem tradicionalnom savetovanju – BankInfo, pripremili panel sa sagovornicima iz regiona, koji su zaključili da nema stvarnog otvorenog bankarstva bez otvorenog dijaloga – između banaka, fintech kompanija, regulatora i krajnjih korisnika. Budućnost finansijskih usluga nije zatvorena u granice institucija, već je u ekosistemu saradnje – u sposobnosti da delimo podatke, tehnologiju i ideje, uz jasna pravila i poverenje.
Ono što vidimo sve više u Srbiji, jeste prelazak iz faze „regulativa“ u fazu „implementacija“. Na tržišnim učesnicima je izazovan zadatak, a to je da izgradimo tržišni deo jednačine – da otvoreno bankarstvo ne ostane samo obaveza, već da postane osnova za razvoj digitalnih proizvoda i iskustava koja korisnici zaista žele.
Prepoznat je značaj saradnje i razmene iskustava važnih asocijacija za finansijski sektor – Udruženja banaka Srbije, Udruženja osiguravača Srbije i Privredne komore Srbije. Ove godine prvi put je održana Konferencija „Ključni trendovi realnog i finansijskog sektora“ na Zlatiboru, a namera je da ona postane i tradicionalna. Šta su naredni planovi zajedničkog delovanja, rada i dijaloga UBS, UOS i PKS?
Tako je, u septembru mesecu, održana zajednička konferencija, koja je ujedno i prva zajednička aktivnost sprovedena u delo sporazuma o saradnji, koji smo u junu ove godine potpisali sa Udruženjem osiguravača i Privrednom komorom Srbije. Naše tri institucije su i ranije sarađivale, a sada smo samo formalizovali našu saradnju kako bi na kontinuiran i jasno definisan način radile na unapređenju uslova za poslovanje. Cilj nam je da ojačamo dijalog realnog i finansijskog sektora, olakšamo pristup izvorima finansiranja, ali i unapredimo dijalog sa nadležnim institucijama tako što ćemo verbalizovati na jasniji način potrebe i probleme sve tri strane koje zastupaju potpisnice ovog sporazuma. Partnerstva ove vrste imaju za cilj da se dođe do sveobuhvatnih i inovativnih rešenja kojima će finansijski sektor na najbolji mogući način identifikovati potrebe svojih korporativnih klijenata i obezbediti finansiranje njihovog poslovanja i razvoja. I da, plan nam je da ovaj događaj postane tradicionalan događaj, koji će okupiti ključne aktere sva tri sektora.
Brojne su zajedničke aktivnosti koje planiramo, od stvaranja zajedničkih digitalnih platformi i servisa, preko radionica i događaja na kojima će se obrađivati brojne aktuelne teme. Tako, 31. oktobra smo u partnerstvu sa PKS i AOD zajedničkom konferencijom koja se bavila temom štednje u bankama i njenim alternativama obeležili svetski dan štednje.
Takođe, odlučili smo da naredni Bankarski samit pomerimo na proleće naredne godine. Planiramo da ga organizujemo u saradnji sa Privrednom komorom Srbije i da pored aktuelnih domaćih i regionalnih tema, fokus narednog samita stavimo i na globalne ekonomske izglede i kretanja, jer – složićete se, globalni geopolitički izazovi trenutno po značaju prevazilaze regionalne teme.
Trenutno na bankarskom tržištu posluje 19 banaka. Prvih pet banaka na kraju 2024. godine činilo je oko 65 odsto ukupnog tržišta, dok više od polovine banaka, njih 11, poseduje udeo na tržištu manji od tri odsto. U kojoj fazi je proces konsolidacije tržišta, ima li naznaka za dolazak novih banaka/grupacija, odnosno za kupovinu manjih banaka?
Tako je, na srpskom tržištu u ovom trenutku posluje 19 banaka. Iako, kako ste naveli, prvih pet banaka po vrednosti aktive čine više od polovine ukupnog tržišta – moramo imati u vidu to da je svaka od ovih 19 banaka bez obzira na aktivu i tržišni udeo stabilna, adekvatno kapitalizovana i sa dobrim pokazateljima likvidnosti, pri čemu je svaki od ovih pokazatelja znatno iznad onih vrednosti koje su propisane. Sve ovo nam, uz dobre poslovne rezultate koje banke u nekoliko poslednjih godina ostvaruju zahvaljujući prevashodno povoljnom kamatnom ambijentu, govori da je konkurencija među bankama koje posluju na srpskom tržištu zdrava.
Tačno je i to da godinama unazad, a možemo slobodno reći i čitavu deceniju, imamo prisutan trend konsolidacije bankarskog sektora. Spajanja banaka koja su se desila u Srbiji poslednjih godina, govore da su vlasnici kapitala nekih banaka procenili da će koncentracijom optimizovati svoje poslovanje, povećati tržišno učešće i time lakše realizovati zacrtane poslovne planove. Moramo da naglasimo da ovo nije trend koji je karakterističan samo za naše tržište – naprotiv, ovakva ukrupnjavanja su posledica globalnih procesa koji se odvijaju u okvirima bankarskih grupacija.
Dakle, možemo izvesti zaključak da je osnovni pokretač ovakvih promena poslovni interes koji pojedine banke, odnosno bankarske grupacije, imaju.
Sa druge strane, bitno je da naglasimo i to, da za sam bankarski sistem i za klijente ova pojava neće na njih negativno uticati ni na koji način: rezultat pripajanja po pravilu su snažniji bankarski sistemi, sa još boljim vrednostima relevantnih pokazatelja, većom vrednosti portfolija kojim upravljaju, što najčešće znači i veći broj novih proizvoda, ali i kvalitetniju uslugu koja se pruža klijentima. I to je ono što mi u Udruženju uporno ponavljamo – bilo da nam predstoji još spajanja u periodu pred nama ili ne, bankarski klijenti nemaju razlog za bilo kakvu brigu.
Kako biste ocenili tržišnu utakmicu?
Činjenica da u Srbiju ili dolaze nove banke, ili pojedine jačaju svoju poziciju, potvrđuje da je bankarski sistem zdrav i da investitori ovo tržište vide kao dobro mesto za dodatno ulaganje.
Kada govorimo o konsolidaciji bankarskog sektora, moram da se osvrnem i na česte medijske natpise koji su se do skoro mogli videti, a koji su se bavili temama kao što su optimalan broj banaka koji je potreban na jednom tržištu, koliko je banaka optimalno po broju stanovnika i slične konstatacije. Ali, ako pogledate srpsko tržište, vidite da je taj sektor stabilan i da banke dobro posluju. Dakle, tržišna situacija je dobra i povrat na kapital je dobar, a prosek je na nivou zemalja EU. Sve ono što će se dešavati je deo strategije tržišnih učesnika. Da li će biti spoljnih investitora i da li će vlasnici banaka na našem tržištu prodati neku banku, to je stvar tržišta i to je situacija koja nas ne zabrinjava.
Međutim, odgovor na ovo pitanje koje se bavi temom konkurencije koja postoji u bankarskom sektoru bio bi nepotpun ukoliko ne bismo pomenuli i vrlo aktuelnu temu – a to je tema otvorenog bankarstva, kojom smo se već detaljno bavili u odgovoru na prethodno pitanje, te ću stoga samo pomenuti da se uvođenjem ovog novog koncepta u naš pravni poredak stvara okvir za pružanje novih platnih usluga, kao i uvođenja novih igrača na tržištu platnih usluga. S tim u vezi osnovano se može očekivati da će uvođenje novih tržišnih učesnika, prvenstveno iz reda fintech kompanija, dovesti do povećanja konkurencije među pružaocima platnih usluga, ali i do povećanja obima i kvaliteta usluga koje će biti pružani klijentima uz istovremeno sniženje cene usluge za krajnjeg korisnika. Istina je, sve ove novine predstavljaju veliki izazov za banke, makar na prvi pogled, ali moramo istaći to da je kod banaka itekako sazrela svest da moraju biti spremne da anticipiraju promene koje budućnost donosi i spremno ih prihvate. Kao zaključak možemo reći, da konkurencija jeste velika, ali ne i preterana imajući u vidu ostvarene poslovne rezultate sektora kao celine, ali i svake od banaka ponaosob, kao i činjenicu da je konkurencija najzdraviji tržišni korektiv.
_________________________
Inače, prema aktuelnoj srednjoročnoj projekciji NBS, ukupna inflacija ostaće povišena do kraja ove i početkom naredne godine. „Ali će se nakon toga naći na opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovini 2023. i povratak u granice cilja do kraja perioda projekcije. U smeru smirivanja inflatornih pritisaka delovaće dosadašnje zaoštravanje monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niža eksterna tražnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta”, poručila je Narodna banka Srbije po decembarskoj objavi podataka zvanične statistike o kretanju potrošačkih cena
Obrazovanje i razvoj ljudskog kapitala
Ušli smo u godinu velike neizvesnosti, očekivanja su da će privredni rast iznositi od 2 do 2,5%. Po vašem mišljenju, koji su ključni koraci pred Vladom Srbije da se to i ostvari?
Da li će rast u ovoj godini biti 1,5%, 2 ili 2,5% to nije najvažnije pitanje. Sa bilo kojim rastom od ponuđena tri, Srbija će nastaviti svoje zaostajanje za zemljama Centralne i Istočne Evrope. Naravno, bitno je da privreda naše zemlje ne uđe u recesiju, pogotovo onu koja će duže trajati i gde bi pad bio značajniji. Ja, naravno, smatram da su minimalne šanse za takav scenario u ovoj godini. Međutim, ako želimo da brže dostignemo nivo razvijenosti kakav danas imaju zemlje Centralne Evrope, članice EU, nama su potrebne robusne stope rasta od 5 i više procenata. I to u dužem vremenskom periodu od, najmanje 10 godina. Za takav robusni rast potrebno je eliminisati strukturne deficite i mnogo konkretnije raditi na reformama. Drugim rečima, Srbija mora da nastavi da modernizuje državu, menja strukturu privrede, vidljivo podiže produktivnost i konkurentnost. Postoji sedam sistemskih regija gde su neophodni vidljivi reformski zahvati, a po mom mišljenju, ključne su dve: obrazovanje i razvoj ljudskog kapitala, kao i unapređenje uslova poslovanja. U vremenu ekonomije zasnovane na znanju, obrazovanje je kritičan faktor razvoja države i društva. Naš obrazovni sistem je poprilično devastiran i ne daje solidnu osnovu za optimističku projekciju rasta.
Banke i rezultati
Nakon što je domaći bankarski sektor u 2023. godini premašio milijardu evra ostvarenog profita, prošle godine taj rezultat se uvećao za 28 procenata. Ova godina po mnogo čemu je specifična, prisutna je i energetska kriza, koliko će se to odraziti na rezultate poslovanja banaka?
Tačno je, bankarski sektor u poslednjih godina beleži izuzetno dobre poslovne rezultate. Ovakva profitabilnost sektora na prvom mestu je posledica ili rezultat makrookruženja sa visokim kamatnim stopama i dalje prisutnim inflacionim pritiscima. Oni su uslovili vođenje restriktivnije monetarne politike, ali i povećanja operativne efikasnosti i kontinuirane racionalizacije poslovanja sektora i optimizacije troškova koje je omogućila digitalna transformacija bankarskog sektora. Ovo su ključni parametri koji su poboljšali odnos troškova i prihoda u sektoru. Naglasila bih to da finansijski sektor, pa i bankarski sektor kao njegov dominantni deo, zapravo samo preslikava sveukupnu situaciju u ekonomiji i društvu jedne zemlje čiji je sastavni deo. Godina koja je na izmaku bila je prepuna izazova, svi su izgledi da će se ti izazovi nastaviti i intenzivirati i u godini koja je pred nama. Ova kompleksnost sveukupnog ambijenta u kojima banke posluju će se stoga svakako odraziti i na rezultate njihovog poslovanja, ali će i pored toga banke ostvariti dobre poslovne rezultate. Ovaj put, dominantan razlog će biti dalja optimizacija troškova koju je omogućila vrlo intenzivna digitalizacija. Ostaje i da sagledamo efekte najnovijeg paketa mera kojima je ograničena kamatna stopa na kredite određenoj kategoriji građana, ali još uvek je prerano davati konkretne prognoze, budući da je prošlo tek nešto više od godinu dana od početka primene ovih mera. Pored toga, ovaj paket mera će više uticati na one banke koje su u svom poslovanju dominantnije fokusirane na segment kreditiranja stanovništva.
Kako bankoosiguranje učiniti masovnijim?
U Evropskoj uniji, tzv. Bankosiguranje je dugo razvijan kanal, što naročito važi za životna osiguranja. Dugogodišnje iskustvo u državama članicama Evropske unije pokazuje da je ovaj kanal beležio veći uspeh kada su proizvodi jasno objašnjeni i jednostavni i kada regulativa dozvoljava blisku saradnju banaka i osiguravajućih kompanija. Takođe, proces digitalizacije je dao pozitivan doprinos kroz povećanje učešća ovog modela kroz digitalne kanale prodaje. Ako posmatramo ovaj naš region Zapadnog Balkana, pojedinačna tržišta su vrlo heterogena, ali možemo zaključiti da uspeh sa širenjem ove grupe proizvoda zahteva lokalno prilagođene proizvode koji uvažavaju i predviđaju potrebe stanovnika konkretnog tržišta. Ono što se beleži širom regiona jeste potreba da se pospeši poverenje klijenata u ovaj kanal koji je i dalje nedovoljno razvijen i primenjen na ovim našim tržištima – jer kada su u pitanju finansijske usluge ključno je poverenje klijenata, a to sasvim sigurno važi i za bankosiguranje.
Kada pričamo o srpskom tržištu, u odnosu na ostale države regiona situacija je malo bolja, ali i dalje je bankosiguranje slabo zastupljeno. Razloga za to ima dosta i zbog njih nema odgovarajućeg povećanja zastupljenosti ove vrste proizvoda na našem tržištu. Najpre, sama struktura finansijskog sektora nije stimulativna za razvoj tržišta bankosiguranja: naš finansijski sektor je bankocentričan, gde banke imaju dominantno tržišno učešće u odnosu na ostatak finansijskog sektora, pa i na osiguranje koje čini znatno manji deo ukupnog finansijskog tržišta. Ovo je svakako bilo ograničavajući faktor za nekakvu prirodnu sinergiju za bankosiguranje. Međutim, moram napomenuti da se situacija tu menja u poslednje vreme – neke banke koje su deo evropskih grupacija su svoju ponudu u poslednje vreme itekako unapredile i proširile proizvodima bankosiguranja. Ovde je na scenu stupila transformacija kroz koju prolaze same banke, a to je proaktivni umesto reaktivnog pristupa i prilagođavanje portfolia banaka i njegova personalizacija, a sve u cilju odgovora na potrebe klijenata, kako sadašnje, tako i buduće. U osnovi svega toga je konkurencija.
Ako posmatramo bankarski sektor kao celinu, možemo zaključiti, uz nekoliko izuzetaka, da je i dalje slabija integracija prodaje bankosiguranja kroz digitalne kanale. Mnoge banke, a razlozi za to su višestruki, još uvek prodaju proizvode bankoosiguranja na tradicionalan način, što umanjuje obim prodaje. Izmena regulative bi mogla stimulativno delovati, ali moram istaći da nije presudna – i uz postojeću regulativu može se znatno poboljšati zastupljenost ove vrste proizvoda na finansijskom tržištu – potrebni su samo volja svih tržišnih aktera, osluškivanje i predviđanje potreba tržišta, promena kulture i pospešivanje poverenja klijenata i banaka i osiguravajućih kuća. Zato temi povećanja zastupljenosti bankoosiguranja u Srbiji treba da pristupimo na dugoročnoj osnovi i na strateški način: treba razviti jednostavne pakete, koji su dobro i jasno predstavljeni javnosti i naravno cenovno pristupačni. Za ovo je potrebno ulagati u ljudski kapital, što svakako zahteva vreme, kako bi zaposleni u bankama i osiguravajućim kućama mogli da odgovore ovom zadatku. Neizostavno je i sprovođenje edukativnih kampanja, kao i onih koje treba da pospeše nivoe poverenja i koje će na jasan način objasniti koristi i troškove osiguranja. Smatram da je do pomeranja u ovom segmentu ipak došlo i da ćemo u periodu pred nama videti pozitivne promene.
Stalna edukacija kao potreba
Da li ste zadovoljni posetom i učešćem banaka na brojnim savetovanjima, konferencijama koje organizuje Udruženje banaka Srbije. Zašto je važno da budu uključeni u projekte koje organizuje Centar za bankarsku obuku UBS?
Udruženje banaka Srbije tradicionalno, već dugi niz godina, organizuje godišnja savetovanja koja se bave aktuelnim temama vezanim za bankarsko poslovanje (Bank Fining, Pravna i komplajans funkcija u bankama, Godišnji račun, Trade & Finance, Makreting & HR). Iako je zbog konsolidacije sektora u poslednjoj deceniji došlo do smanjenja broja banaka, mi ponosno možemo da kažemo da uprkos tom smanjenju broja banaka koje na savetovanja šalju svoje zaposlene, mi poslednjih godina konstantno beležimo rast broja učesnika. Ovo nam s jedne strane govori to da među zaposlenima u bankama postoji velika potreba za razmenom iskustava i daljim učenjem, koji su prevashodno izazvani regulatornim zahtevima i obimnim izmenama regulative, ali s druge strane nam kaže i to da biramo aktuelne teme i kvalifikovane i stručne prezentere i govornike, drugim rečima da smo na dobrom putu i da možemo reći da dobro radimo posao. Za uspeh naših tradicionalnih godišnjih savetovanja svakako su zaslužni i predstavnici Narodne banke Srbije koji na svakom od ovih događaja uzimaju aktivno učešće i pomažu nam da razrešimo brojne nedoumice oko primene pojedinih odredaba propisa ili ispunjenja regulatornih očekivanja.
Pored toga, samostalno ili u saradnji sa svojim partnerskim organizacijama iz zemlje i inostranstva, držimo i tematske konferencije, seminare, radionice, webinare i druge edukativne forme. Sve informacije o predstojećim događajima koje organizujemo mogu se pronaći na našoj internet prezentaciji.
Naravno, možemo biti još aktuelniji kako u odabiru tema, tako i u načinu njihove obrade i tome ćemo težiti i u budućnosti. Ipak, moramo biti svesni da preopterećenost redovnim poslovnim obavezama ponekad sprečava zaposlene u bankama da pohađaju događaje koje organizuju i kojima bi želeli da prisustvuju, ali to je prosto neminovnost, ne samo u ovom našem bankarskom sektoru.
Međusobna saradnja
Udruženje banaka je usvojilo Kodeks za postupanje banaka kod platne transakcije koja je posledica prevare ili zloupotrebe i razmena podataka o prevarnim radnjama i zloupotrebama. Koliko banke u Srbiji mogu da adekvatno odgovore sve većim izazovima i modifikacijama prevarnih radnji i sajber prevarama?
U drugoj polovini 2023. godine Narodna banka Srbije je uputila inicijativu Udruženju banaka i našim članicama za donošenje Kodeksa o postupanju banaka u slučaju prevara i zloupotreba u platnom prometu. Razlog za upućivanje ove inicijative je bio trend značajnog porasta broja zloupotreba odnosno prevara u platnom prometu – pored zloupotreba platnih kartica, odnosno podataka sa kartice, takođe su uočeni i porast broja prevara, kakav je na primer phishing koji dovode do zloupotreba i drugih platnih instrumenata. Ovom inicijativom NBS je iskazala svoje očekivanje da se unapredi komunikacija i saradnja u bankama u situacijama kada su sredstva njihovih klijenata predmet zloupotreba i prevara i predložila da se uz podršku regulatora uspostave pravila međusobne saradnje. Ona će umanjiti odnosno obezbediti bolje upravljanje rizicima zloupotreba i prevara u platnom prometu – drugim rečima, ta pravila međusobnog postupanja treba da omoguće brzu reakciju banaka i povraćaj sredstava oštećenim klijentima.
Banke su odmah započele rad na izradi ovog kodeksa, ali su se uslovi za njegovu finalizaciju stekli nakon usvajanja izmenjenog Zakona o platnim uslugama.
Svih 19 banaka je pristupilo kodeksu i on je počeo aktivno da se primenjuje.
Usvajanje i početak primene kodeksa ocenjujemo kao vrlo pozitivne – sa jedne strane, u praksi, primena se odvija nesmetano i procesi obuhvaćeni ovim kodeksom su sada znatno efikasniji i pouzdaniji. Sa druge strane, inicijativu regulatora za samoregulisanjem bankarskog sektora u ovoj važnoj oblasti smatramo izuzetno značajnom. Izražavamo svoju nadu da će to i u narednom periodu i bez potrebe da nam regulator upućuje inicijativu i iskazuje svoja očekivanja postati praksa, te da će članice Udruženja samostalno i naravno uvek u okvirima propisa, uređivati svoje postupanje u slučaju kada se uoči potreba za ustanovljavanjem pravila jednoobraznog postupanja. Međutim, i pored koristi i očekivanja da će Kodeks učiniti efikasnijim i bolje sinhronizovanijim postupanje banaka u slučaju zloupotreba i prevara u platnim uslugama, ipak je njegov domašaj ograničen – samo reaktivan i bez obzira na vrlo brzu reakciju svih uključenih banaka ipak nedovoljan jer su sredstva prevarenih klijenata već „isparila“ i biće ih teško, a neretko i nemoguće povratiti. Zato je ključ na prevenciji, a ona se na prvom mestu svodi na edukaciju bankarskih klijenata o opasnostima koje sa sobom nosi digitalna evolucija. Prevare i zloupotrebe postaju sve sofisticiranije i složenije, a napadi sve češći, te stoga svaka neopreznost ili lakovernost klijente može skupo da košta.
