Studija: 0,001 posto poseduje tri puta više bogatstva nego najsiromašnija polovina čovečanstva

Foto: Pixabay

Globalna nejednakost ostaje na „ekstremnim“ nivoima, pokazuje nova studija. Manje od 60.000 multimilionera, gornjih 0,001 posto, kontroliše tri puta više bogatstva nego donjih 50 posto čovečanstva zajedno.

Kako se navodi u Izveštaju o svetskoj nejednakosti za 2026. razlika se vidi u svim kategorijama. Najbogatija desetina svetske populacije sada poseduje blizu tri četvrtine celokupnog bogatstva. Najsiromašnija polovina poseduje jedva 2 posto.

Prihod je podeljen na sličan način. Gornjih 10 odsto zarađuje više od preostalih 90 posto zajedno. Najsiromašnija polovina ima manje od desetine globalnog prihoda.

Ekstremna nejednakost

„Rezultat je svet u kome mala manjina raspolaže neviđenom finansijskom moći, dok milijarde ostaju isključene čak i iz osnovne ekonomske stabilnosti“, napisali su autori.

Prema istraživanju, razlika u platama između polova „i dalje postoji u svim regionima“. Žene zauzimaju nešto više od četvrtine globalnog prihoda od rada – udeo koji se jedva pomerio od 1990.

Globalni jaz je vidljiv mnogo pre nego što ljudi uđu na tržište rada, navodi se u izveštaju. Prosečni rashodi za javno obrazovanje po učeniku školskog uzrasta iznose oko 230 dolara godišnje u podsaharskoj Africi. U Evropi su 8.600 dolara, a 10.500 dolara u Severnoj Americi i Okeaniji.

Autori tvrde da bi prikupljanje novca sa vrha moglo da smanji taj jaz. Globalni porez od 3 posto na manje od 100.000 centimilionera i milijardera doneo bi oko 750 milijardi dolara godišnje. To je otprilike jednako kombinovanim budžetima za obrazovanje zemalja sa niskim i srednjim prihodima.

Studija je pokazala da su siromašnije zemlje pritisnute globalnim finansijskim sistemom koji je naklonjen bogatim državama. Razvijene ekonomije mogu jeftino da se zadužuju i ostvare veće prinose u inostranstvu, što im omogućava da posluju kao „finansijski rentijeri“. Oko 1 posto svetskog BDP-a svake godine prelazi iz siromašnijih u bogatije zemlje kroz servisiranje duga, repatrijaciju profita i druge finansijske tokove, što je skoro tri puta više od globalne razvojne pomoći.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde