Prema projekcijama iz najnovijeg izveštaja Svetske banke Global Economic Prospects, zemlje u razvoju, odgovorne za 60 odsto globalnog rasta, završiće prvu četvrtinu 21. veka s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine.
Iako će se globalna ekonomija stabilizovati u sledeće dve godine, očekuje se da će zemlje u razvoju sporije doseći nivoe dohotka naprednih ekonomija, prenosi Seebiz.
Očekuje se da će globalna ekonomija rasti za 2,7 odsto 2025. i 2026., istim tempom kao 2024., kako se inflacija i kamatne stope postupno smanjuju. Takođe se očekuje da će u sledeće dve godine rast zemalja u razvoju biti stabilan na oko četiri odsto. Međutim, takav bi rast bio slabiji nego pre pandemije i ne bi bio dovoljan da podstakne napredak potreban za smanjenje siromaštva i postizanje širih razvojnih ciljeva.
Teže za zemlje u razvoju
Ova analiza Svetske banke prva je sistemska procena uspešnosti zemalja u razvoju u prvoj četvrtini 21. veka. Pokazala je da su u prvoj deceniji zemlje u razvoju rasle najbrže od 1970-ih. Međutim, napredak je postupno usporen nakon globalne finansijske krize 2008-2009. Globalna ekonomska integracija takođe je oslabila: prilivi direktnih stranih ulaganja u zemlje u razvoju, izraženi kao udeo u BDP-u, otprilike su se prepolovili u poređenju sa početkom 2000-ih.
Nova ograničenja svetske trgovine u 2024. upeterostručena su u odnosu na prosek za razdoblje 2010-2019. Stoga se ukupni ekonomski rast smanjio s 5,9 odsto u 2000-ima na 5,1 odsto u 2010-ima i 3,5 odsto u 2020-ima. S izuzetkom Kine i Indije, prosečne stope rasta dohotka po stanovniku u zemljama u razvoju od 2014. bile su za pola postotnog boda niže od rasta u bogatim privredama, povećavajući jaz između bogatih i siromašnih.
„Sledećih 25 godina biće teže za zemlje u razvoju od poslednjih 25. Većina nekadašnjih pokretača njihova rasta je izgubljena. Zamenjeni su ogromnim izazovima: visokim nivoima duga, slabim ulaganjima i rastom produktivnosti, te u nadolazećim godinama zemlje u razvoju moraju usvojiti nova pravila s naglaskom na unutrašnje reforme kako bi ubrzale privatna ulaganja, produbile trgovinske odnose i podsticalo efikasnije korištenje kapitala, talenta i energije“, rekao je Indermit Gil, šef Ekonomist Grupe Svetske banke i viši potpredsednik za razvojnu ekonomiju.
I dalje važan faktor
Zemlje u razvoju danas su važnije za globalnu privredu nego što su bile na početku veka. Oni su 2000. činili 25 odsto, a danas približno 45 odsto svetskog BDP-a. Povećala se i njihova međuzavisnost: više od 40 odsto njihove robe izvoze u druge zemlje u razvoju, dvostruko više nego 2000. godine.
Zemlje u razvoju takođe su postale važan izvor globalnih tokova kapitala, doznaka i razvojne pomoći drugim zemljama u razvoju: u razdoblju od 2019. do 2023. činile su 40 odsto svetskih doznaka, što je povećanje s 30 odsto u prvoj godini ovog veka.
Zato te zemlje danas imaju veći uticaj na rast i razvoj u drugim zemljama u razvoju. Na primer, rast BDP-a od 1 postotnog boda u tri najveće zemlje u razvoju – Kini, Indiji i Brazilu – nakon tri godine obično dovodi do kumulativnog povećanja BDP-a od gotovo 2 odsto u drugim zemljama u razvoju. Međutim, ovaj učinak samo je polovina rasta triju najvećih privreda: Sjedinjenih Država, evrozone i Japana. Ukratko, blagostanje u zemljama u razvoju i dalje je snažno povezano s rastom u ove tri napredne privrede.
