Već nekoliko dana Tax Foundation, Bureau of Economic Analysis, Business Insider i slični mediji pišu o upozorenjima američkih ekonomista za narednu 2027. godinu. Bilo da je razlog veća čitanost, argumentacija koju navode iz perspektive američkih ekonomista govori da se ne radi samo o privlačenju medijske pažnje.
Američka ekonomija mogla bi da se suoči sa ozbiljnim ekonomskim padom već 2027. godine, upozorava poznati ekonomista Dejvid Rozenberg, osnivač i predsednik analitičke kuće Rosenberg Research. Prema njegovoj proceni, dve ključne sile koje su poslednjih godina podsticale rast američke privrede – fiskalni podsticaji države i ogromna ulaganja u veštačku inteligenciju – uskoro bi mogle da oslabe.
„Mogli bismo da svedočimo veoma značajoj recesiji 2027. godine, jer će poslovna ulaganja ostati bez ključnih pokretača rasta“, rekao je Rozenberg u razgovoru za Business Insider.
Dva motora rasta koja slabe
Prema analizi Rozenberga, „američka ekonomija je poslednjih godina održavala relativno snažan rast zahvaljujući dvema velikim „polugama“: državnoj fiskalnoj politici i investicionom talasu u sektoru veštačke inteligencije“.
„Veliki fiskalni podsticaji uključuju produženje poreskih olakšica iz 2017. godine i druge mere koje su trebalo da podstaknu ekonomsku aktivnost“ – prema proceni organizacije Tax Foundation, takve politike mogle bi dugoročno da povećaju američki BDP za oko 1,2 procentna poena.
Međutim, Rozenberg smatra da bi politička dinamika nakon narednih izbora mogla da dovede do institucionalnog zastoja u Kongresu, što bi otežalo donošenje novih ekonomskih stimulansa.
Istovremeno, drugi motor rasta a to su investicije u veštačku inteligenciju, takođe bi mogao dostići vrhunac. Tehnološki giganti poput Amazon-a, Google-a, Meta-e i Microsoft-a već su najavili ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, uključujući izgradnju data centara.
Prema procenama analitičara, ove četiri kompanije bi samo tokom 2026. godine mogle da potroše gotovo 600 milijardi dolara na projekte povezane sa AI tehnologijom.
Rozenberg procenjuje da je upravo ovaj investicioni talas bio ključni pokretač ekonomskog rasta poslednjih godina.
„U suštini ćemo ukloniti dve velike štake ekonomije – fiskalni stimulans i investicioni boom u AI“, upozorio je.
Slabiji rast i pritisak na potrošače
U isto vreme, pojedini ekonomski pokazatelji već nagoveštavaju usporavanje, beleže analitičari. Američki realni BDP porastao je u poslednjem kvartalu prošle godine 1,4% na godišnjem nivou, što je znatno sporije u odnosu na 4,4% u prethodnom kvartalu, prema podacima Bureau of Economic Analysis.
Tržište rada takođe pokazuje znake „hlađenja“: zapošljavanje usporava, dok raste broj otpuštanja. Stopa lične štednje pala je na 3,6%, što ukazuje na povećani finansijski pritisak na domaćinstva.
Rozenberg upozorava da bi dodatni rizik mogao doći sa berze. „Ako bi akcije doživele oštriji pad i time oslabio takozvani „efekat bogatstva“, potrošači bi mogli dodatno da smanje potrošnju, rekao je.
„Bez rasta zaposlenosti i bez rasta prihoda, ljudi će morati da troše samo onoliko koliko zaista zarađuju“, kaže on.
Nisu svi ekonomisti saglasni
Rozenberg nije jedini koji upozorava na potencijalne rizike u narednim godinama, iako se procene razlikuju.
Citigroup ekonomisti nedavno su upozorili na „mogućnost deflatornog pritiska ako veštačka inteligencija dovede do velikog rasta nezaposlenosti, dok bi koristi od tehnološkog napretka bile koncentrisane u malom broju kompanija“.
S druge strane, pojedini analitičari smatraju da bi tehnološke inovacije i produktivnost koje donosi veštačka inteligencija mogle produžiti ekonomsku ekspanziju i ublažiti rizik od recesije.
Za sada ostaje otvoreno pitanje da li će investicioni talas u AI i fiskalne politike nastaviti da podržavaju rast ili će, kako upozoravaju pojedini ekonomisti, upravo njihov kraj označiti početak novog ekonomskog ciklusa, procenjuju suzdržaniji analitičari.
