Godinama su stručnjaci upozoravali da je multitasking uglavnom iluzija i da ljudski mozak ne može efikasno da obavlja više složenih zadataka istovremeno. Međutim, novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Georgetown pokazuje da ova tvrdnja nije uvek tačna. Kada se određena veština dovoljno uvežba, mozak je prebacuje u automatizovani režim rada, oslobađajući prostor za druge aktivnosti.
Od učenja do automatizacije
Tim istraživača predvođen profesorom neuronauke Maksimilijanom Rizenhuberom sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Georgetown želeo je da otkrije šta se događa u mozgu kada nova aktivnost, koja u početku zahteva punu pažnju, postane rutina.
Kao primer navode vožnju automobila. Početnik za volanom mora da bude potpuno koncentrisan na svaki pokret i odluku. Posle godina iskustva, vozač bez većih problema može da prati navigaciju, razgovara sa saputnicima ili sluša radio, a da pritom bezbedno upravlja vozilom.
Iako je nauka detaljno proučavala proces učenja novih zadataka, mnogo manje se znalo o tome šta se događa kada mozak više ne mora svesno da ulaže veliki napor u njihovo izvršavanje.
Kada mozak oslobađa kapacitete za nove zadatke
Kako bi to istražili, naučnici su uključili 11 ispitanika starosti od 18 do 29 godina. Tokom pet do deset nedelja učesnici su više od 30.000 puta obavljali zadatak razvrstavanja modifikovanih fotografija automobila prema sličnostima i razlikama u obliku.
Pre i nakon eksperimenta istraživači su analizirali moždanu aktivnost pomoću funkcionalne magnetne rezonance i elektroencefalografije.
Rezultati su pokazali da je tokom početnog učenja bio aktivan prefrontalni korteks, deo mozga zadužen za izvršne funkcije, planiranje, donošenje odluka i svesno razmišljanje. Dosadašnja istraživanja sugerisala su da ovaj deo mozga može da obrađuje samo jedan složen zadatak u određenom trenutku.
Međutim, nakon što su ispitanici savladali zadatak, aktivnost se prebacila na temporalni korteks, oblast mozga povezana sa dugoročnim pamćenjem. Drugim rečima, ono što je nekada zahtevalo svesnu koncentraciju postalo je gotovo automatsko.
Tajna ekspertskih veština
Prema autorima studije, upravo ovaj mehanizam objašnjava kako ljudi razvijaju visok nivo stručnosti u različitim profesijama.
„Ovo ima važne implikacije za situacije iz stvarnog života, poput rada radiologa koji nakon godina obuke može gotovo automatski da proceni da li je promena na rendgenskom snimku benigna ili maligna“, rekao je Patrik Koks, jedan od autora istraživanja i profesor psihologije na Univerzitetu Lihaj.
Sličan princip može se videti i kod vrhunskih sportista. Dok bi većina ljudi morala da razmišlja o svakom pokretu prilikom šutiranja lopte, profesionalni košarkaši zahvaljujući hiljadama sati treninga izvode iste radnje gotovo instinktivno.
Stručnjaci ovaj fenomen često porede sa „mišićnom memorijom“, iako se zapravo radi o promenama u načinu na koji mozak obrađuje informacije.
Važne posledice za navike i ponašanje
Nalazi istraživanja mogli bi da pomognu i u boljem razumevanju navika, ali i kompulsivnih obrazaca ponašanja. Naučnici su ustanovili da se ponašanja koja se često ponavljaju vremenom premeštaju u dublje moždane strukture koje funkcionišu mimo svesne kontrole.
Zbog toga jednostavni saveti poput „nemoj da misliš na to“ često ne daju rezultate kada ljudi pokušavaju da promene ustaljene navike.
„Prvi korak u odučavanju od neke navike jeste razumevanje gde se ona zapravo odvija u mozgu“, objasnio je Rizenhuber. „To pokazuje zašto strategije koje se svode na preusmeravanje pažnje često nisu dovoljne, jer osoba više nema potpunu svesnu kontrolu nad tim ponašanjem.“
Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Cognitive Neuroscience, poručuje da ljudski mozak nije ograničen onoliko koliko se dugo verovalo. Umesto da bude nesposoban za multitasking, on jednostavno pronalazi efikasnije načine da naučene aktivnosti pretvori u automatizovane procese i tako oslobodi prostor za nove zadatke.
