Švajcarska bi ponovo mogla da uradi nešto što je donedavno izgledalo kao izuzetak u monetarnoj politici. Da spusti kamatnu stopu ispod nule. Švajcarska narodna banka (SNB) trenutno drži referentnu kamatnu stopu na nula odsto. Međutim, njeni zvaničnici jasno poručuju da negativne kamate ostaju jedna od mogućnosti ukoliko ekonomske okolnosti to budu zahtevale.
Članica rukovodstva SNB Petra Čudin izjavila je da centralna banka neće oklevati da ponovo uvede negativne kamate ako takav potez bude potreban za očuvanje stabilnosti cena.
Poruka je važna i van granica Švajcarske.
Posebno za finansijska tržišta, banke i klijente u drugim državama koji su zaduženi u švajcarskim francima.
Zašto Švajcarska uopšte razmišlja o negativnim kamatama?
Referentna kamata SNB trenutno iznosi nula odsto. Na tom nivou nalazi se od juna 2025. godine.
Na poslednjem sastanku o monetarnoj politici, u junu 2026, SNB je odlučila da kamatu ne menja. Centralna banka tada je ocenila da postojeća monetarna politika odgovara ekonomskim okolnostima.
Prema zvaničnim podacima SNB, inflacija u Švajcarskoj u maju iznosila je svega 0,6 odsto. Centralna banka za celu 2026. očekuje inflaciju od 0,6 odsto.
To je veoma daleko od inflatornih problema sa kojima su se prethodnih godina borile mnoge druge centralne banke.
Švajcarska sada ima drugačiji problem. Inflacija je veoma niska, a franak može dodatno da ojača.
Jak franak nije uvek dobra vest
Švajcarski franak ima poseban status na međunarodnim finansijskim tržištima.
Kada raste geopolitička ili ekonomska neizvesnost, investitori često traže sigurnost upravo u francima. Zbog toga CHF važi za jednu od najpoznatijih valuta „sigurnog utočišta“.
Ali ono što je dobro za investitora ne mora biti dobro za švajcarsku ekonomiju.
Previše jak franak čini švajcarsku robu skupljom za kupce u inostranstvu. To stvara probleme izvoznicima i smanjuje njihovu konkurentnost.
Istovremeno, jak franak pojeftinjuje uvoz. To dodatno pritiska inflaciju naniže.
SNB je zbog toga u junu saopštila da je spremnija da interveniše na deviznom tržištu ukoliko dođe do brzog i prekomernog jačanja nacionalne valute.
Negativne kamate predstavljaju još jedan instrument kojim bi centralna banka mogla da pokuša da smanji atraktivnost franka.
Šta zapravo znači kamata ispod nule?
Negativna kamatna stopa na prvi pogled deluje nelogično.
U klasičnom finansijskom sistemu onaj ko pozajmljuje novac plaća kamatu. Onaj ko ga čuva ili pozajmljuje drugome očekuje određeni prinos.
Negativne stope menjaju deo te logike. Centralna banka praktično pokušava da destimuliše držanje novca i podstakne banke da više kreditiraju kompanije i stanovništvo.
Istovremeno, niže kamate mogu da učine domaću valutu manje privlačnom investitorima.
U slučaju Švajcarske, upravo je taj efekat na franak posebno važan.
Ako kapital počne da traži veće prinose u drugim valutama, pritisak na jačanje CHF mogao bi da oslabi.
Ali to nije garantovano.
Švajcarska je već živela sa negativnim kamatama
Za SNB ovo ne bi bio ulazak na nepoznatu teritoriju. Švajcarska je godinama imala negativne kamatne stope. SNB ih je koristila kako bi se borila protiv prekomernog jačanja franka i deflatornih pritisaka.
Period negativnih stopa završen je 2022. godine. Zato bi novo spuštanje ispod nule predstavljalo povratak starom instrumentu, a ne monetarni eksperiment.
Čak su i sada pojedine kratkoročne tržišne kamate već blago negativne.
Zvanični podaci SNB pokazuju da se SARON, ključna prekonoćna referentna stopa za švajcarski franak, kreće neznatno ispod nule.
To znači da švajcarsko finansijsko tržište već funkcioniše veoma blizu teritorije negativnih kamata.
Šta bi se dogodilo sa frankom?
To je verovatno najvažnije pitanje za međunarodna tržišta.
U teoriji, odgovor je jednostavan. Ako centralna banka smanji kamatu, njena valuta postaje manje atraktivna za deo investitora. Kapital može da se preseli tamo gde su prinosi veći.
U tom scenariju franak bi mogao da oslabi. Ali CHF nije obična valuta.
Njegova vrednost snažno zavisi od globalnog rizika.
Ratovi, političke krize, problemi u bankarskom sektoru ili veliki potresi na berzama mogu da povećaju tražnju za frankom čak i kada su kamatne stope u Švajcarskoj negativne.
Zbog toga odluka SNB o spuštanju stope ispod nule ne bi automatski značila i slabiji franak.
Šta to znači za klijente u drugim državama zadužene u švajcarcima?
Odluka iz Ciriha može imati posledice daleko izvan Švajcarske.
U pojedinim državama i dalje postoje klijenti čiji su krediti ili druge dugoročne finansijske obaveze denominovani ili indeksirani u švajcarskim francima. Za njih su važna dva faktora. Prvi je kamata.
Ako je kredit vezan za promenljivu referentnu stopu u švajcarskim francima, pad tržišnih kamata može da smanji kamatni deo mesečne obaveze.
Koliko će to smanjenje biti zavisi od konkretnog ugovora.
Banka na referentnu stopu uglavnom dodaje svoju maržu. Mogu postojati i ugovorna ograničenja koja određuju koliko ukupna kamata može da padne.
Drugi faktor je još važniji. To je kurs franka.
Niža kamata ne mora da znači i manju ratu
Za klijenta koji prihod prima u evrima, zlotima, forintama ili nekoj drugoj valuti, kretanje CHF može značajno da promeni stvarni teret duga.
Zamislimo da referentna kamata padne. Kamata na kredit zbog toga može biti nešto niža.
Ali ako franak istovremeno snažno ojača prema valuti u kojoj klijent prima platu, kursni efekat može da poništi tu korist.
Moguć je i suprotan scenario. Ako negativne kamate doprinesu slabljenju franka, klijent može istovremeno imati korist od niže kamate i povoljnijeg kursa.
Upravo zbog toga kod kredita vezanih za stranu valutu nije dovoljno pratiti samo kamatne stope.
Kurs može biti jednako važan. Ponekad i važniji.
Negativna kamata ne znači da banka plaća dužniku
Postoji još jedna česta zabluda. Ako SNB spusti referentnu kamatu na minus 0,25 ili minus 0,50 odsto, to ne znači da će klijenti automatski imati negativnu kamatu na kredit.
Kamatna stopa koju klijent plaća obično se sastoji iz dva dela. Jedan je referentna stopa. Drugi je marža banke.
Ako je referentna stopa negativna, ona može da smanji ukupnu kamatu. Ali bankarska marža i dalje ostaje.
Uz to, pojedini ugovori mogu sadržati odredbe koje ograničavaju koliko referentna stopa može da utiče na konačnu kamatu.
Zbog toga je za svakog dužnika presudan konkretan ugovor.
Zašto bi negativne kamate bile važne i za investitore?
Povratak SNB u negativnu zonu imao bi posledice koje daleko prevazilaze kredite.
Investitori bi morali ponovo da procenjuju isplativost držanja novca i obveznica u francima. Banke bi se suočile sa pritiskom na kamatne marže.
Švajcarski izvoznici mogli bi da dobiju određeno olakšanje ukoliko bi slabiji prinosi doveli do slabljenja franka.
Istovremeno, tržište nekretnina moglo bi ponovo da oseti posledice veoma jeftinog novca.
Negativne kamate zato nisu besplatan instrument monetarne politike.
One rešavaju jedan problem, ali mogu stvoriti druge.
SNB ima još jedno oružje
Kamatne stope nisu jedini način na koji Švajcarska može da utiče na svoju valutu.
SNB može direktno da interveniše na deviznom tržištu.
Centralna banka je već naglasila da je spremna da takve intervencije koristi ukoliko proceni da je jačanje franka prebrzo i previše snažno.
To znači da investitori sada moraju da prate dva signala iz Ciriha. Prvi je kamata.
Drugi su intervencije na deviznom tržištu.
Kombinacija ta dva instrumenta mogla bi značajno da utiče na vrednost CHF.
Nula više nije granica
Za sada nema odluke da će SNB zaista ponovo uvesti negativne kamatne stope. To je važna razlika.
Centralna banka trenutno poručuje da je spremna da reaguje ako okolnosti to budu zahtevale.
Ipak, sama činjenica da se mogućnost otvoreno pominje predstavlja signal finansijskim tržištima. Nula više nije granica ispod koje SNB neće ići.
- Huawei otvorio novo Pura poglavlje u Srbiji: Pura 90s Pro i Pura 90s Pro Max predstavljeni na ekskluzivnom događaju na Belom Dvoru
- Instagram uvodi veliku promenu za Reels: Montaža sada traje manje od 10 sekundi
- Svet se oprašta od Doli Parton: Nije prodala ono najvrednije i izgradila je imperiju
- SAD spremaju ukidanje do 200.000 viza: Ko je na udaru i šta je za sada potvrđeno
- Kamate u Švajcarskoj ponovo mogu u minus: Šta čeka one koji imaju obaveze u francima
Ako inflacija dodatno oslabi ili franak previše ojača, negativne kamate ponovo mogu postati realnost.
Za klijente u drugim državama koji su zaduženi u švajcarskim francima, takav potez mogao bi da donese niže referentne kamate.
Ali njihov konačni račun neće zavisiti samo od odluke SNB. Mnogo toga zavisiće od onoga što se nakon te odluke dogodi sa frankom.
