Električni automobili više nisu alternativa na kineskom tržištu. Postaju pravilo. Čak 65,2 odsto novih putničkih automobila prodatih u Kini tokom avgusta bili su potpuno električni ili plug-in hibridni modeli. To je novi rekord na najvećem automobilskom tržištu sveta. Prethodni rekord iznosio je 65,1 odsto i postavljen je samo mesec dana ranije.
Podaci Kineskog udruženja putničkih automobila (CPCA), koje prenosi South China Morning Post, pokazuju koliko se brzo menjaju navike kineskih kupaca.
Od ukupno 1,54 miliona automobila prodatih tokom avgusta, gotovo dve trećine pripadalo je kategoriji vozila na novu energiju.
Benzinski automobili najveći gubitnici
Još je zanimljivije šta se događa sa klasičnim automobilima. Prodaja vozila sa benzinskim motorima pala je čak 40 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je prodaja električnih vozila takođe oslabila, ali znatno manje – za 10,1 odsto.
To znači da rekordni tržišni udeo električnih i plug-in hibridnih automobila nije posledica samo njihove popularnosti. Važan faktor je i mnogo brži pad prodaje benzinaca.
Kinesko automobilsko tržište trenutno oseća posledice slabije privredne aktivnosti. Međutim, unutar tržišta događa se velika preraspodela.
Kupci koji ipak odluče da promene automobil sve češće biraju električni pogon.
Rat u Iranu dodatno menja računicu
Geopolitika je ovoj promeni dala dodatno ubrzanje.
Sukob na Bliskom istoku podigao je cene nafte i povećao troškove korišćenja automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.
Brent se početkom septembra kretao oko 97 dolara za barel. Rojters je 7. septembra zabeležio cenu od 97,31 dolara, uz snažan rast izazvan eskalacijom sukoba i strahom od problema sa snabdevanjem.
Dan kasnije Brent je dostigao 97,92 dolara. Poremećaji u regionu i problemi sa transportom kroz Hormuški moreuz nastavili su da održavaju pritisak na energetsko tržište.
Za kineskog kupca automobila računica zbog toga postaje jednostavnija. Što su benzin i nafta skuplji, ekonomska prednost električnog vozila postaje vidljivija.
Strah od dometa više nije presudan
Godinama je jedan od najvećih problema električnih automobila bio takozvani „range anxiety“ – strah vozača da neće imati dovoljno energije da stignu do sledećeg punjača. U Kini taj argument ubrzano gubi snagu.
„Potrošači su sada uvereni u prednosti električnih vozila, pošto je strah od nedovoljnog dometa u velikoj meri otklonjen“, rekao je za SCMP Džao Džen, direktor prodaje šangajskog dilera Wan Zhuo Auto.
Razlog nije samo napredak baterija. Kina je napravila ogromnu infrastrukturu za punjenje.
Prema podacima kineske Nacionalne uprave za energetiku, zemlja je krajem jula imala oko 23,68 miliona mesta za punjenje električnih vozila. To je čak 41,9 odsto više nego godinu dana ranije.
Od toga je 5,099 miliona javnih punjača, što predstavlja godišnji rast od 21,3 odsto.
Još impresivniji rast beleže privatni punjači. Njih je bilo oko 18,58 miliona, čak 48,8 odsto više nego godinu dana ranije.
Kina gradi tržište u kojem je električni automobil normalan izbor
Ovi brojevi menjaju samu prirodu tržišta. Električni automobil u Kini sve manje zahteva promenu životnih navika kupca. Mreža punjača je sve veća, domet novih modela raste, a tehnologija napreduje.
Istovremeno proizvođači kupcima nude veliki broj novih modela.
Kina i SAD uzdrmale Audi: Slede rezovi i nova reorganizacija
Konkurencija više nije ograničena na bateriju i cenu. Novi automobili nude napredne sisteme pomoći vozaču, digitalne funkcije, povezivanje i druge tehnologije koje tradicionalni proizvođači teško mogu da ignorišu.
Zato kineska tranzicija ima mnogo veći značaj od jednog mesečnog rekorda.
Sledeća granica mogla bi da bude 80 odsto
Elektrifikacija kineskog tržišta verovatno još nije dostigla vrhunac. Prema proceni istraživačkog instituta kineske energetske kompanije Sinopec, koju je objavio Rojters, električna vozila bi do 2030. mogla da čine između 75 i 80 odsto prodaje novih vozila u Kini.
Posledice neće osetiti samo proizvođači automobila. Rojters navodi procenu da bi električna vozila već tokom 2026. mogla da istisnu oko 56 miliona tona kineske potražnje za naftom, odnosno približno 1,2 miliona barela dnevno.
To je posebno važno jer je Kina najveći svetski uvoznik sirove nafte. Automobilska elektrifikacija tako postaje i energetsko pitanje.
Šta kineski rekord znači za evropske proizvođače?
Kinesko tržište pokazuje koliko brzo može da se promeni odnos snaga kada se istovremeno razvijaju proizvodnja, tehnologija i infrastruktura.
Za tradicionalne automobilske kompanije poruka nije prijatna. Tržište na kojem su motori sa unutrašnjim sagorevanjem decenijama bili standard sada je došlo do tačke u kojoj skoro dva od tri nova automobila imaju električni pogon ili mogućnost vožnje na struju.
Istovremeno, kineski proizvođači stiču ogromnu prednost kroz domaće tržište. Na njemu mogu da razvijaju tehnologiju, povećavaju proizvodnju i obaraju troškove pre nego što još agresivnije krenu prema inostranstvu.
- Priceless Passion Week ponovo u Beogradu: pet restorana i četiri nedelje ekskluzivnih degustacionih menija
- OpenAI bi da povuče ručnu: Zašto se ljudi koji prave najmoćniju AI sada plaše brzine njenog razvoja
- Predstavljen EUmeter – nova platforma za praćenje napretka Srbije ka članstvu u EU
- Wiener Art kolekcija predstavlja izložbu „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“
- Skiner je verovao u kontrolu ljudi: A ko će kontrolisati kontrolore?
Zbog toga rekordnih 65,2 odsto nije samo statistika o kineskim kupcima. To je pokazatelj pravca u kojem se kreće globalna automobilska industrija.
A ako se sadašnji trend nastavi, najveći problem tradicionalnih proizvođača uskoro možda neće biti kako da prodaju više električnih automobila. Biće kako da prodaju automobile koji nisu električni.
