Pad konkurentnosti nemačke privrede posledica je, između ostalog, gubitka jeftinog ruskog gasa, tvrdi portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Međutim, analize MMF-a pokazuju da energetski šok jeste važan deo problema, ali da uzroke nemačke stagnacije treba tražiti i u slaboj produktivnosti, investicijama i sve snažnijoj konkurenciji na izvoznim tržištima.
Nemačka i dalje plaća visoku ekonomsku cenu promene energetskog modela koji je decenijama počivao na relativno jeftinom ruskom gasu.
Takvu ocenu izneo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je izjavio da je pad konkurentnosti nemačke ekonomije u velikoj meri posledica odluke Berlina da prestane da kupuje ruski gas.
„Pad konkurentnosti nemačke ekonomije uglavnom je posledica činjenice da je Nemačka prestala da kupuje jeftin ruski gas“, rekao je Peskov novinarima.
Prema njegovim rečima, Berlin je ruski gas zamenio znatno skupljim energentima iz drugih država. Posebno je izdvojio Sjedinjene Američke Države.
Izjava dolazi u trenutku kada je stanje nemačke privrede ponovo jedna od centralnih ekonomskih i političkih tema u zemlji. O Peskovljevoj izjavi izvestio je i Rojters.
Koliko je ruski gas zaista važan za nemačku ekonomiju?
Energetski argument Kremlja ima ekonomsku osnovu, ali ne objašnjava sam po sebi sve probleme najveće evropske ekonomije.
Nemački industrijski model godinama je imao korist od pristupa ruskom gasu preko gasovoda. Prekid tog modela posle ruske invazije na Ukrajinu i smanjenja, a zatim praktičnog nestanka ruskih isporuka, primorao je Evropu da ubrzano traži druge izvore energije.
To je uključivalo i mnogo veće oslanjanje na tečni prirodni gas – LNG. Međunarodni monetarni fond ocenio je da je evropski energetski sistem dugo bio izgrađen na osnovi jeftinog ruskog gasa iz gasovoda. Posle prekida tog modela EU je brzo pronašla alternativne izvore, ali uz visoku cenu i povećano oslanjanje na skuplji LNG.
Za Nemačku je udar bio posebno snažan. MMF navodi da su više cene prirodnog gasa povećale i troškove proizvodnje električne energije. Efekat je u Nemačkoj bio izraženiji nego u pojedinim drugim velikim evropskim ekonomijama zbog prethodne veće izloženosti ruskom gasu.
Amerika postala važan dobavljač LNG-a
Podaci o nemačkom snabdevanju pokazuju koliko se energetska mapa zemlje promenila. Tokom 2025. godine najveći dobavljač gasa Nemačkoj bila je Norveška, sa udelom od oko 44 odsto. Sledile su Holandija sa 24 i Belgija sa 21 odsto.
LNG je činio oko deset odsto nemačkog uvoza gasa. Čak 96 odsto tog LNG-a stiglo je iz Sjedinjenih Američkih Država, prema podacima koje je početkom 2026. objavio Rojters u analizi nemačkog tržišta gasa.
To potvrđuje Peskovljevu tvrdnju da su SAD postale važan deo novog nemačkog energetskog modela.
Ipak, tvrdnju da je američki gas jednostavno „nekoliko puta skuplji“ potrebno je posmatrati opreznije. Cena LNG-a zavisi od tržišnog trenutka, transporta, ugovora i drugih troškova.
MMF navodi da su evropske veleprodajne cene prirodnog gasa tokom 2025. bile oko 60 odsto više u odnosu na američke, kada se poređenje prilagodi kursnim kretanjima i posmatra u odnosu na pretpandemijski prosek.
Problem Nemačke nije samo energija
Visoke cene energije jesu pogodile nemačku industriju. Posebno sektore koji troše velike količine gasa i električne energije.
Ali energetska politika nije jedini razlog slabljenja privrede. U najnovijoj analizi nemačke ekonomije, MMF navodi kombinaciju problema. Među njima su slaba produktivnost, dugogodišnje nedovoljne investicije u infrastrukturu, nedostatak ulaganja u veštine i inovacije, birokratija, starenje stanovništva i pogoršanje spoljne konkurentnosti.
Prema istraživanju MMF-a iz juna 2026, oko 60 odsto nemačkog zaostajanja u rastu povezano je sa slabijim potencijalnim rastom, dok se oko 40 odsto odnosi na ciklične faktore. Energetski šok iz 2022. navodi se kao jedan od važnih faktora, ali ne kao jedini uzrok.
To daje širu sliku od one koju predstavlja Kremlj. Nemačka jeste izgubila jedan od ključnih elemenata starog industrijskog modela – obilnu energiju po relativno niskim cenama. Ali se istovremeno suočava sa problemima koji su nastajali godinama.
Nova energetska računica Berlina
Promena dobavljača gasa za Nemačku nije bila samo pitanje cene. Berlin je posle 2022. energetsku politiku počeo da posmatra i kroz pitanje sigurnosti snabdevanja. Cilj je bio da se smanji zavisnost od jednog dominantnog dobavljača.
Cena takve diversifikacije bila je visoka.
MMF ocenjuje da su energetski šok iz 2022. i visoke cene energije doprineli periodu veoma slabog nemačkog rasta. Istovremeno, oporavak koče problemi produktivnosti, strukturne slabosti i novi trgovinski pritisci.
Zbog toga će pitanje cene energije ostati jedno od najvažnijih za budućnost nemačke industrije.
- Peskov: Nemačka skupo plaća odustajanje od ruskog gasa
- Volkswagen povukao ručnu: Profitna marža pada na samo 1 odsto, sprema se 50.000 otkaza
- Sonja Radak Stanić nova HR direktorka kompanije PepsiCo za Jugoistočnu Evropu i Baltičke zemlje
- Kako će izgledati novi evro? Više od devet miliona ljudi već glasalo, ostalo još nekoliko sati
- Ističe rok za 6.000 dinara: Prijavilo se skoro 1,7 miliona građana, isplata počinje sutra
Peskovljeva poruka iz Moskve stavlja ruski gas u centar tog problema. Ekonomski podaci potvrđuju da je gubitak jeftinijeg izvora energije bio ozbiljan udar za Nemačku.
Ali podaci istovremeno pokazuju da povratak na pitanje ruskog gasa ne daje kompletan odgovor na mnogo širi problem konkurentnosti nemačke privrede.
