Australijanci daju 37 miliona za kopanje zlata u Srbiji

Foto: Envato Elements / alexbowmore

Australijski Strickland Metals izdvojio je 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna u Srbiji koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji, prenosi eKapija.

Australijski gigant bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema „svetske klase“ sa fokusom na zlato i bakar. Osnovan je pre 20 godina.

Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland Metals je već potpisao obavezujući ugovor o kupoprodaji sa ISIHC Ltd, filijalom Ibaera Capital Fund LP. Ugovor podrazumeva sticanje celokupnog kapitala Betoota Holdings Ltd, vlasnika kompanije Zlatna Reka Resources koja poseduje projekat Rogozna.

Ukupni troškovi akvizicije od oko 37 miliona dolara biće završeni prvenstveno putem emisije kompanijiskih akcija sa periodom deponovanja od 18 meseci, a prvi deo od 750.000 dolara kupoprodajne cene je već uplaćen.

“Srbija ima povoljnu rudarsku jurisdikciju”

Kako se navodi u kompanijskom dokumentu, akvizicija bi treba da bude završena do 1. jula ove godine. U dokumentu se navodi i da Srbija ima “dokazanu i povoljnu rudarsku jurisdikciju”, da je drugi najveći proizvođač bakra u Evropi, ima veoma perspektivnu geologiju, povoljan fiskalni režim – 15% poreza na dobit, visokokvalifikovanu radnu snagu i infrastrukturu dobrog kvaliteta.

Projekat Rogozna se prema pisanju medija nalazi u globalno značajnom Tetijskom metalogenom pojasu u Srbiji i ima odličan potencijal da preraste u jedno od najvećih nerazvijenih nalazišta zlata na svetu.

Projekat podrazumeva četiri dozvole za istraživanje koje pokrivaju oko 184 kvadratna kilometra u rudarskom basenu Trepča na jugu Srbije.

Mineralni resurs obuhvata i 214.000 tona bakra i 364.000 tona cinka, a ima i dodatni značajan istraživački potencijal i mogućnosti proširenja resursa koji tek treba da budu istraženi, uključujući veoma jak potencijal za značajnu mineralizaciju porfira bakra i zlata.

Bolje nego u Boru

Kako podseća eKapija, još 2009. godine domaći mediji su prenosili da stručnjaci iz nekoliko stranih kompanija, koji su istraživali oblast Novog Pazara, tvrde da cela planina Rogozna leži na bakru, srebru i zlatu i da plemenitih metala tamo ima za pola Evrope.

Pre toga Rogoznu su istraživali i stručnjaci beogradskog Geozavoda, koji su samo na lokalitetima Medenovac i Karavansalija pronašle rezerve od oko 40 miliona tona rude bakra, srebra i zlata, prenele se tada Novosti.

Procenat metala u rudi kreće se od 1,2 do 1,6% što je bolje nego u Boru.

Priča o Rogozni kao bogatom ležištu zlata intenzivirana je 2018. godine kada je Ministarstvo rudarstva i energetike izdalo prvu dozvolu za rudarska istraživanja na padinama Rogozne kompaniji Zlatna reka.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde