Evropska unija od 1. jula ukida carine na većinu industrijskih i značajan deo poljoprivrednih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država, čime stupa na snagu ključni deo trgovinskog sporazuma koji su Brisel i Vašington postigli prošle godine. Ovaj potez predstavlja najznačajnije smanjenje trgovinskih barijera između dve strane Atlantika u poslednjih nekoliko godina i pokušaj da se izbegne novi talas trgovinskih sukoba.
Propis kojim Evropska unija sprovodi preuzete obaveze objavljen je danas u Službenom listu Evropske unije, a njegova primena počinje u sredu, 1. jula. Evropska komisija ocenjuje da sporazum predstavlja važan korak ka stabilizaciji transatlantskih ekonomskih odnosa, koji su poslednjih godina bili opterećeni sporovima oko carina, čelika, aluminijuma i digitalnih poreza.
Portparol Evropske komisije za trgovinu Olof Gil izjavio je da je Evropska unija ispunila obaveze preuzete u okviru sporazuma i ocenio da je reč o „dobroj vesti za transatlantske odnose“. Prema njegovim rečima, Brisel očekuje da će i Vašington dosledno sprovesti preuzete obaveze.
Sporazum postignut pod pritiskom trgovinskog rata
Dogovor između Evropske unije i administracije američkog predsednika Donalda Trampa postignut je prošlog leta tokom pregovora održanih u Turnberiju u Škotskoj. Sporazumom je predviđeno da Evropska unija ukine većinu carina na američke industrijske proizvode, dok su Sjedinjene Države pristale da ograniče carine na većinu proizvoda iz Evropske unije na 15 odsto.
Pregovori su vođeni pod pritiskom Vašingtona, nakon što je administracija Donalda Trampa zapretila dodatnim povećanjem carina na evropske automobile, mašine i druge proizvode ukoliko dogovor ne bude postignut. Evropski zvaničnici tada su procenili da bi eskalacija trgovinskog rata mogla da nanese ozbiljnu štetu izvozu evropske industrije, posebno nemačkim proizvođačima automobila.
Evropski parlament ugradio zaštitne mehanizme
Iako je Evropski parlament podržao sporazum, poslanici su insistirali na uvođenju zaštitnih klauzula. Tako je predviđeno da sporazum automatski prestane da važi 31. decembra 2029. godine, osim ukoliko obe strane ne odluče da ga produže. Ovaj rok praktično se poklapa sa završetkom drugog mandata Donalda Trampa u Beloj kući.
Pored toga, Evropska komisija zadržala je pravo da suspenduje primenu sporazuma ukoliko američka administracija ne ispuni deo obaveza koje se odnose na ukidanje dodatnih carina na proizvode koji sadrže čelik i aluminijum.
Spor oko čelika i aluminijuma još nije rešen
Uprkos novom trgovinskom sporazumu, pojedina pitanja i dalje ostaju otvorena. Administracija Donalda Trampa još nije ukinula dodatne carine od 50 odsto na veliki broj proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum, što predstavlja jednu od glavnih tačaka spora između Brisela i Vašingtona.
Evropska komisija upozorava da bi, ukoliko do kraja godine ne dođe do napretka u pregovorima, mogla da aktivira zaštitne mehanizme i ponovo uvede određene trgovinske restrikcije prema američkim proizvodima.
„Konstruktivni razgovori nastavljaju se na tehničkom i političkom nivou“, izjavio je Olof Gil, naglašavajući da Evropska unija želi da sve odredbe sporazuma budu sprovedene „u dobroj veri“.
Šta ovaj sporazum znači za evropsku i američku privredu?
Ekonomisti ocenjuju da sporazum donosi veću predvidivost poslovanja za kompanije sa obe strane Atlantika. Za američke izvoznike otvara se šire evropsko tržište za industrijske proizvode, poljoprivrednu robu i prehrambene proizvode, dok evropske kompanije dobijaju garanciju da američke carine neće premašiti dogovorenih 15 odsto za najveći deo izvoza.
Ipak, brojni evropski analitičari ocenjuju da je sporazum više politički kompromis nego ravnopravan trgovinski aranžman, budući da Evropska unija ukida carine na većinu američkih proizvoda, dok značajan deo evropskog izvoza u SAD i dalje ostaje opterećen carinama. Posebno su kritični predstavnici evropske metalurške industrije, koji smatraju da pitanje čelika i aluminijuma još nije adekvatno rešeno.
