Indija je napravila važan iskorak u razvoju održivog železničkog saobraćaja puštanjem u rad svog prvog putničkog voza na vodonik. Premijer Narendra Modi danas je zvanično otvorio novu liniju, čime se Indija svrstala među mali broj zemalja koje koriste tehnologiju vodoničnih gorivnih ćelija u železnici.
Voz sa deset vagona saobraćaće između gradova Džind i Sonipat u saveznoj državi Harijana i predstavlja deo šire strategije zemlje da smanji emisije štetnih gasova i ubrza energetsku tranziciju u transportnom sektoru. Projekat je realizovan nakon gotovo potpune elektrifikacije indijske železničke mreže, koja danas obuhvata oko 70.000 kilometara pruga.
Prema navodima Reutersa, reč je o jednom od najvećih vozova na vodonik namenjenih redovnom putničkom saobraćaju.
Kako funkcioniše voz na vodonik?
Za razliku od električnih vozova koji koriste energiju iz kontaktne mreže, voz na vodonik električnu energiju proizvodi u samoj kompoziciji pomoću gorivnih ćelija.
Proces je jednostavan: vodonik reaguje sa kiseonikom iz vazduha, pri čemu nastaje električna energija koja pokreće voz. Jedini direktni nusproizvodi ove reakcije su vodena para i toplota, zbog čega se vodonična tehnologija smatra jednim od najčistijih oblika pogona u železničkom saobraćaju.
Takav sistem posebno je interesantan za pruge koje nisu elektrifikovane ili gde bi izgradnja kontaktne mreže bila preskupa.
Prvi integrisani vodonični železnički sistem u Indiji
Projekat ne obuhvata samo novi voz, već i kompletnu prateću infrastrukturu.
U gradu Džind izgrađen je centar za skladištenje vodonika, kompresiju goriva, punjenje vozova i bezbednosni nadzor celog sistema.
Indijske vlasti navode da je time uspostavljen prvi integrisani vodonični železnički sistem u zemlji.
Tehničke karakteristike
Novi voz razvijen je i proizveden u Indiji, a raspolaže pogonskim sistemom sa vodoničnim gorivnim ćelijama snage 1.200 kilovata.
Njegove glavne karakteristike uključuju deset putničkih vagona, kapacitet od oko 2.600 putnika, operativnu brzinu od 75 kilometara na sat i maksimalnu projektovanu brzinu od 110 kilometara na sat.
Za razliku od većine postojećih vodoničnih vozova u Evropi i Aziji, koji uglavnom imaju između dva i četiri vagona, indijski model razvijen je za redovan saobraćaj na znatno prometnijim linijama.
Zbog specifičnosti korišćenja vodonika, sistem je opremljen višeslojnom zaštitom. Kako prenosi India Today, voz poseduje detektore curenja vodonika, senzore za dim, plamen i temperaturu. Zbog bezbednosti poseduje automatsko zatvaranje dovoda goriva i sistem stalne ventilacije koji sprečava nakupljanje gasa.
Globalna trka za železnicu bez emisija
Nemačka je prva država koja je uvela komercijalne putničke vozove na vodonik, dok slične projekte razvijaju Francuska, Italija, Japan i Kina.
Ulaskom u ovaj krug država, Indija želi da dodatno ubrza ostvarenje cilja da njen železnički sektor dostigne nultu emisiju ugljen-dioksida do 2030. godine.
S obzirom na veličinu indijske železničke mreže, koja je među najvećima na svetu, uspešna primena vodonične tehnologije mogla bi da predstavlja važan signal da alternativni pogoni postaju sve ozbiljnija opcija za budućnost železničkog transporta.
