Akcije kompanije Meta pale su za više od osam odsto u produženom trgovanju na Volstritu nakon što je vlasnik Fejsbuka i Instagrama objavio prognozu prihoda za treći kvartal ispod očekivanja analitičara. Iako je kompanija u drugom tromesečju ostvarila rast prihoda, investitore je zabrinuo nagli pad profitabilnosti i gotovo potpuno istopljen slobodan novčani tok, koji je posledica rekordnih ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju.
Meta očekuje da će u trećem kvartalu ostvariti prihod između 61 i 64 milijarde dolara, dok je tržišni konsenzus iznosio 63,15 milijardi dolara. Takva projekcija bila je dovoljna da izazove snažnu reakciju investitora, uprkos činjenici da je prihod u drugom kvartalu dostigao 60,8 milijardi dolara i premašio očekivanja tržišta. Zarada po akciji, međutim, iznosila je 6,18 dolara, znatno manje od očekivanih 7,22 dolara, prenosi Rojters.
AI strategija pritiska rezultate
Najveći teret na poslovanje predstavljaju ulaganja u razvoj veštačke inteligencije. Ukupni troškovi kompanije porasli su 55 odsto i dostigli 42,03 milijarde dolara. Na rezultate su uticali i jednokratni izdaci, uključujući 2,4 milijarde dolara rezervisanja za sudske sporove i više od milijardu dolara troškova otpremnina.
Neto dobit pala je na 15,85 milijardi dolara, sa 18,34 milijarde dolara godinu ranije. Istovremeno, odeljenje Reality Labs, koje razvija tehnologije za virtuelnu i proširenu realnost, zabeležilo je operativni gubitak od 4,6 milijardi dolara.
Slobodan novčani tok gotovo nestao
Najveće iznenađenje u finansijskom izveštaju predstavlja pad slobodnog novčanog toka. On je sa 8,55 milijardi dolara prošle godine pao na svega 784 miliona dolara, što predstavlja pad od oko 91 odsto. Razlog je agresivna izgradnja infrastrukture za AI, koja podrazumeva nove data centre, računarske kapacitete i razvoj sopstvenih čipova.
Meta je zbog toga podigla donju granicu ovogodišnjih kapitalnih ulaganja sa prethodnih 125 na raspon od 130 do 145 milijardi dolara.
Zakerberg: AI je dugoročna opklada
Izvršni direktor Mark Zakerberg poručio je da će najveći deo novih računarskih kapaciteta biti iskorišćen za obuku AI modela, razvoj osnovnog poslovanja i personalnih AI agenata, ali i za pružanje usluga velikim korporativnim klijentima.
Prema njegovim rečima, Meta već dobija ponude za zakup računarske infrastrukture po cenama koje premašuju troškove njene izgradnje, što ukazuje da kompanija dugoročno računa i na prihod od iznajmljivanja AI kapaciteta.
Milijarde za nove data centre
Meta poslednjih meseci ubrzano širi svoju AI infrastrukturu. Kompanija je zajedno sa fondom BlackRock najavila projekat data centra vredan 14 milijardi dolara u Teksasu. Istovremeno, kompleks Hyperion u Luizijani proširen je na investiciju veću od 50 milijardi dolara, dok je početkom jula predstavljena i investicija od devet milijardi dolara u prvi veliki Meta data centar u Alberti, u Kanadi.
- Ikea primerom pokazala da AI ne mora da znači otkaze
- Afrička kuga svinja širi se Srbijom: Virus potvrđen na oko 830 gazdinstava, nadležni upozoravaju da borba tek počinje
- Meta razočarala Volstrit: Akcije potonule zbog ogromnih AI ulaganja i slabije prognoze prihoda
- Da li je organska proizvodnja postala nova meta zelene politike: Ekologija favorizuje kavez – kokoške postale novi klimatski krivci
- Intesa Sanpaolo ostvarila rekordne rezultate u prvom polugodištu, povećala projekcije
Analitičari ocenjuju da Meta nastavlja strategiju u kojoj kratkoročno žrtvuje novčane tokove i profitne marže kako bi izgradila infrastrukturu za narednu fazu razvoja veštačke inteligencije. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko će investitori biti spremni da finansiraju takvu strategiju ukoliko se očekivani prihodi od AI usluga ne materijalizuju dovoljno brzo.
