Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) podigla je optužnicu protiv osnivača Telegrama Pavela Durova zbog navodnog pomaganja terorističkim aktivnostima i raspisala međunarodnu poternicu za njim. Reč je o novoj eskalaciji višemesečnog sukoba između ruskih vlasti i jedne od najpopularnijih platformi za razmenu poruka na svetu.
Prema navodima FSB-a, Telegram nije uklonio brojne kanale, četove i botove koje ruske vlasti dovode u vezu sa ukrajinskim obaveštajnim službama, ekstremističkim grupama i organizacijama koje, kako tvrde, koriste aplikaciju za koordinaciju sabotaža, terorističkih napada i sajber kriminala u Rusiji.
Durov na međunarodnoj poternici
Pavel Durov, ruski preduzetnik koji danas poseduje francusko i državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata i živi u Dubaiju, nalazi se na međunarodnoj poternici koju su raspisale ruske vlasti. Telegram za sada nije dao zvaničan komentar povodom novih optužbi, dok je na zvaničnom nalogu kompanije na mreži X objavljena fotografija Durova bez dodatnog objašnjenja.
Ovo nije prvi pravni problem za osnivača Telegrama. Francuske vlasti već vode odvojenu istragu zbog navodne nedovoljne saradnje platforme sa organima gonjenja u slučajevima organizovanog kriminala i drugih nezakonitih aktivnosti.
Dug sukob Moskve i Telegrama
Ruske vlasti poslednjih meseci pojačavaju pritisak na Telegram. Platforma je i dalje jedna od najkorišćenijih u Rusiji, uprkos pokušajima države da ograniči njen rad i promoviše domaću aplikaciju MAX kao alternativu.
Paradoksalno, Telegram istovremeno koriste i brojne ruske državne institucije za zvaničnu komunikaciju, dok ga koriste i građani, mediji i vojni blogeri sa obe strane rata u Ukrajini.
- Zarada i do 5.000 evra za dve nedelje: Oktoberfest hitno traži radnike, a mogu da se prijave i državljani Srbije
- Tramp otvorio novo poglavlje trgovinskog rata sa Kanadom i Meksikom
- Značaj BIOTA Intime u očuvanju intimnog zdravlja
- Rusija optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorizmu
- Kako su muške noge postale poslovni problem u Japanu?
Analitičari ocenjuju da novi potez Moskve predstavlja deo šire strategije jačanja kontrole nad digitalnim platformama i komunikacionim kanalima u zemlji, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i bezbednosnih pitanja.
