Više od četvrtine stanovnika Evropske unije i dalje ne može da priušti ni sedam dana godišnjeg odmora van svog doma. Novi podaci Evrostata pokazuju da je tokom 2025. godine 27,5 odsto građana EU starijih od 16 godina bilo u toj situaciji da ne može da priušti odmor, što potvrđuje da rast troškova života i dalje ograničava mogućnosti velikog dela evropskog stanovništva.
Evropska statistička služba navodi da je udeo građana koji nisu mogli da izdvoje novac za sedmodnevni odmor povećan za 0,5 procentnih poena u odnosu na 2024. godinu. Ipak, u poređenju sa 2015. godinom, kada je ovaj pokazatelj iznosio 35,2 odsto, zabeležen je pad od 7,7 procentnih poena.
Ovaj indikator smatra se jednim od važnijih pokazatelja materijalnog standarda, jer pokazuje koliko domaćinstva imaju finansijskog prostora za troškove koji prevazilaze osnovne životne potrebe.
Rumunija i Grčka na začelju, Luksemburg na vrhu
Najveći udeo stanovništva koje nije moglo da priušti sedmodnevni odmor zabeležen je u Rumuniji, gde je taj procenat dostigao 61,4 odsto. To praktično znači da više od šest od deset građana nije imalo mogućnost da finansira sedmodnevni odmor van kuće.
Slede Grčka sa 46,6 odsto, kao i Bugarska i Mađarska, koje dele treće mesto sa po 39,1 odsto stanovništva bez mogućnosti za godišnji odmor.
Na drugom kraju liste nalaze se zemlje sa najvišim životnim standardom. U Luksemburgu samo 10,6 odsto građana nije moglo da priušti sedmodnevni odmor, dok su slični rezultati zabeleženi u Švedskoj (12,4 odsto) i Holandiji (12,8 odsto).
Kako stoje zemlje bivše Jugoslavije?
Iako većina država bivše Jugoslavije nije obuhvaćena Evrostatovom tabelom, nacionalne statistike pružaju uvid u navike stanovništva kada je reč o putovanjima i godišnjim odmorima. Važno je, međutim, naglasiti da se ovi podaci ne mogu u potpunosti porediti sa Evrostatovim pokazateljem, jer mere različite stvari – broj ljudi koji putuju, a ne nužno njihovu finansijsku sposobnost da to učine.
Slovenija prednjači
Najbolje rezultate beleži Slovenija. Tokom 2025. godine 65 odsto stanovnika starijih od 15 godina otišlo je na najmanje jedno turističko putovanje, privatno ili poslovno. Slovenci su ostvarili oko osam miliona putovanja, a više od polovine odlazaka u inostranstvo odnosilo se na Hrvatsku, Italiju i Bosnu i Hercegovinu.
Visok procenat građana koji putuju potvrđuje da Slovenija, među državama regiona, ima najviši životni standard i najveću kupovnu moć.
Hrvatska iznad polovine
Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, 56,9 odsto građana starijih od 15 godina tokom 2025. godine ostvarilo je najmanje jedno privatno putovanje sa noćenjem.
Ukupno je realizovano 5,4 miliona privatnih putovanja, pri čemu je više od trećine bilo u inostranstvu. Najčešće destinacije bili su Bosna i Hercegovina, Italija, Austrija i Slovenija.
Srbija ispod proseka
Za razliku od većine država regiona, Srbija učestvuje u istraživanju EU-SILC, pa raspolaže podacima koji su direktno uporedivi sa Evrostatovom metodologijom.
Tokom 2025. godine 36,3 odsto građana Srbije živelo je u domaćinstvima koja nisu mogla da priušte sedam dana godišnjeg odmora van kuće. Iako je to poboljšanje u odnosu na prethodne godine, Srbija je i dalje ima lošiji prosek od građana Evropske unije, koji iznosi 27,5 odsto.
Nedostaju uporedivi podaci za ostatak regiona
Za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Severnu Makedoniju ne postoje redovno objavljeni i metodološki uporedivi podaci o tome koliki deo stanovništva može da finansira sedmodnevni godišnji odmor ili koliko građana zaista odlazi na odmor. Zbog toga direktno poređenje sa državama članicama Evropske unije nije moguće.
Godišnji odmor kao pokazatelj životnog standarda
Mogućnost odlaska na godišnji odmor sve više postaje pokazatelj finansijske sigurnosti domaćinstava. Iako je Evropska unija u protekloj deceniji ostvarila napredak i smanjila broj građana koji ne mogu da priušte sedmodnevni odmor, razlike među državama ostaju velike.
Istovremeno, zemlje bivše Jugoslavije pokazuju različite trendove. Slovenija i Hrvatska imaju visok udeo stanovništva koje putuje, dok Srbija i dalje beleži da više od trećine građana nema finansijske mogućnosti za sedmodnevni odmor van kuće.
