SZO optužila prehrambene gigante: Profit važniji od zdravlja milijardu ljudi

Foto: ChatGPT

Ključne tačke
  • Od 2010. do 2025. pokrenuto je 235 sudskih sporova protiv mera za zdraviju ishranu.
  • Gojaznost pogađa gotovo milijardu ljudi širom sveta.
  • Ultraprerađena hrana čini oko polovine ishrane u pojedinim razvijenim zemljama.
  • Vlade uvode strože propise o označavanju, reklamiranju i oporezivanju nezdrave hrane.

Najveće svetske kompanije koje proizvode ultraprerađenu hranu koriste sudske postupke kako bi usporile ili zaustavile mere za zaštitu javnog zdravlja, upozorio je generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus.

Prema njegovim rečima, multinacionalne prehrambene korporacije podnose tužbe protiv vlada koje pokušavaju da uvedu stroža pravila o označavanju proizvoda, ograniče reklamiranje nezdrave hrane ili uvedu poreze na proizvode sa visokim sadržajem šećera, soli i masti.

Time, kako tvrdi prvi čovek SZO, ometaju globalne napore u rešavanju rastuće krize gojaznosti.

Sudski sporovi odlažu zdravstvene reforme

Tedros je upozorio da ovakvi postupci državama donose milijarde dolara dodatnih troškova, kako kroz dugotrajne sudske procese, tako i kroz rast izdataka za lečenje bolesti povezanih sa gojaznošću.

Njegove izjave usledile su nakon međunarodne istrage koju je predvodio britanski Guardian, a koja pokazuje da su proizvođači ultraprerađene hrane i njihova poslovna udruženja od 2010. do 2025. godine pokrenuli čak 235 sudskih postupaka protiv zdravstvenih politika u više država, uključujući Meksiko, Brazil, Kolumbiju, Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju. Iako su vlade dobile većinu okončanih sporova, reforme su u proseku kasnile oko dve i po godine.

Gojaznost postaje jedan od najvećih zdravstvenih izazova

Prema podacima SZO, gotovo milijardu ljudi širom sveta živi sa gojaznošću. Nezdrava ishrana smatra se jednim od glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pojedinih oblika raka.

Istovremeno, potrošnja ultraprerađene hrane nastavlja da raste. U mnogim razvijenim zemljama, među kojima su Velika Britanija, SAD i Australija, ovakvi proizvodi danas čine približno polovinu prosečne ishrane stanovništva.

Sve više država uvodi stroža pravila

Zbog zdravstvenih i ekonomskih posledica gojaznosti, brojne vlade uvode nove regulatorne mere.

Među njima su upozorenja na prednjoj strani ambalaže, ograničenja reklamiranja nezdrave hrane, posebno prema deci, kao i dodatni porezi na proizvode koji doprinose prekomernom unosu šećera i kalorija.

SZO smatra da su upravo takve mere među najefikasnijim načinima za smanjenje stope gojaznosti i hroničnih nezaraznih bolesti, ali upozorava da pravni pritisci velikih prehrambenih kompanija mogu značajno usporiti njihovu primenu.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde