Bonitet upitnik: Prof. dr Slađana Benković

Foto: Privatna arhiva

  • Profesor dr Slađana Benković redovni je profesor Fakulteta organizacionih nauka.
  • Usavršavala se na brojnim univerzitetima u svetu i regionu. U periodu od 2011. do 2021. godine bila je član i predsednik odbora zadužbina univerziteta u Beogradu, a od 2013. do 2019. godine bila je član Finansijskog saveta Univerziteta u Beogradu.
  • Profesor dr Slađana Benković poslednjih 10 deset godina aktivno je angažovana kao konsultant za finansijsko poslovanje u međunarodnim kompanijama, u zemlji i regionu. Nedavno je pokrenula podkast “Jezik finansija”koji pruža duboke uvide i praktična znanja iz srca biznis sveta.

Kako ste zaradili prvi novac?

Kao student, dobijala sam stipendiju Republike Srbije i to je prvi novac koji sam dobila na osnovu nekih mojih rezultata. Nadalje, diplomirala sam u roku, i počela da radim sa 22 godine na Fakultetu organizacionih nauka, kao saradnik, odnosno istraživač talentovan za naučno-istraživački rad. Tako sam zaradila prvu platu.

Ko je osoba od koje ste najviše naučili?

Čini mi se da je ovo složeno pitanje, jer zaista stalno učim i učim od različitih ljudi. Trudim se da se izložim uticaju ljudi za koje vidim da su uspešni i zahtevni. To je taj izlazak iz zone konfora koji volim, iako nije prijatan.

Privatno sam najviše lekcija dobila od roditelja i porodice. I dan-danas te lekcije dolaze i kada ih ne tražim, ali ih volim. Obogaćuju mi život, i doprinose da budem bolji čovek.

Profesionalno sam najviše naučila od moje mentorke, prof. dr Nevenke Žarkić Joksimović, ali i od profesora Džordža M. Džabura sa George Washington univerziteta. Njihove lekcije i dalje pokušavam primeniti u poslu. Moram da menjam svoju prirodu i karakter, a to nekada nije lako.

Koja je vaša najveća životna promena?

Bilo je nekoliko prelomnih momenata u mom životu. Svakako je momenat kada sam otišla u Vašington na specijalizaciju 2007/2008, a drugi prelomni momenat je kada sam po povratku 2008. godine kupila moj stan. Rekla bih da sam i profesionalno i privatno od te 2008. godine nekako drugačija.

Šta je za vas novac?

Za mene je novac bio i ostao – sredstvo plaćanja i sloboda kretanja. Ništa više i ništa manje.

Koji je vaš najveći poslovni propust?

Mislim da nisam imala propusta u životu. Uvek sam donosila odluke u odnosu na okolnosti u kojima sam se našla. Moji izbori su bili vođeni onim što je ispravno i u isto vreme dobro po mene. Zato ne žalim zbog niti jedne odluke. Niti propuštenih prilika.

Možda nisam iskoristila sve prilike koje mi je život doneo, ali sam srećna što nikada nisam do sada pogrešila u proceni sebe i nikada nisam donela niti jednu odluku zbog koje bih žalila.

Koga pitate za savet kada donosite važnu odluku?

Možda će grubo zvučati, ali nikoga. Verujem u svoju promisao. Dakle kada donosim odluku oslanjam se na tri stvari. Moja odluka mora biti zasnovana na pozitivnim moralnim vrednostima (znam da to nije popularno – ali to je ispravno i mom senzibilitetu blisko), nadalje, da sam dorasla zadatku svojim znanjem, stručnošću i sposobnošću, i konačno da je ponuda dobra po mene (da mi se dopada- odnosno da mi je izazov). Upravo tim redosledom se vodim.

Koje su danas po vašem mišljenju najcenjenije vrline?

Privatno sam okužena ljudima koji su skromni, iskreni, stalno uče i rade na sebi i topli su ljudi. Mislim da i sama posedujem te vrline, a čini mi se da to nije baš tako često.

Ko je za vas ‘čovek od boniteta’?

Za mene je „čovek od boniteta“ svaka osoba koja se svoj život oblikovala na pozitivnim moralnim vrednostima, mnogo truda, rada, učenja, ali i spremnosti da se drugima pomogne bez očekivanja. Kroz moju profesionalnu karijeru, sretala sam takve ljude i beskrajno sam im zahvalna na svakoj pomoći i sugestiji, jer sam zbog njih i ja postala bolji čovek.

Ja bih u tom svetlu izdvojila prof. dr Aleksandru Jovanović sa Pravnog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i prof. dr Draganu Makajić Nikolić sa Fakulteta organizacionih nauka, Univerziteta u Beogradu.

Kako će izgledati svet 2050. godine?

Ovo je jako teško pitanje. Svet se ubrzano menja, i bojim se da konkretan odgovor nije moguće dati. Ja bih volela da svet 2050. godine bude bolje mesto za život, ali više me brine što donosi naredni period od 5 godina.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde