Nedavna studija koju je sproveo tim za ekonomska istraživanja kompanije OpenAI u saradnji sa ekonomistom sa Harvarda, Dejvidom Demingom, otkrila je da gotovo 80% upotrebe ChatGPT-a potpada pod tri osnovne kategorije: savetovanje, traženje informacija i pisanje.
Iako je generativna veštačka inteligencija široko dostupna već tri godine, većina korisnika nije odmakla dalje od korišćenja ovog alata kao „pametnijeg Google pretraživača“. Napredni koncepti poput „vibe coding-a“ (programiranja putem prirodnog jezika) i dalje su nepoznanica za većinu.
Ovaj jaz između onoga što AI može da uradi i načina na koji se koristi bio je predmet istraživanja konsultantske firme InnovationPoint, u saradnji sa ROI Communication. „Naše istraživanje, zasnovano na intervjuima sa liderima kompanija sa liste Fortune 1000, potvrđuje ono što podaci o korišćenju sugerišu: AI je svuda, ali prava, praktična strateška integracija je i dalje retkost“ potvrdili su.
Svi eksperimentišu, retki skaliraju
U svakoj organizaciji koju su proučavali prevladava eksperimentisanje sa AI alatima. Brojevi kupljenih licenci za ChatGPT, Copilot ili Gemini izgledaju impresivno – jedna kompanija je dostigla 75% usvajanja licenci za samo sedam dana. „Međutim, posedovanje licence ne znači promenu načina rada. Pristup nije isto što i sposobnost“ rekao je Soren Kaplan ispred firme Innovation Point.
Melani Barna, šef AI strategije u ROI Communication, ovaj period naziva „fazom kul demo snimaka“. Timovi su uzbuđeni, rukovodstvo priča o tome, ali šest meseci kasnije alati se koriste za iste bazične zadatke kao i prvog dana. Skok sa eksperimenta na svakodnevnu operativnu upotrebu zahteva rad na procesima i organizacionu strategiju na koju mnogi još uvek nisu spremni.
„Meki“ faktori su zapravo najteži
Najčešći obrazac koji je proizašao iz ovog istraživanja je „model frakturisanog usvajanja“. To je situacija u kojoj se AI alati množe bez ikakve upravljačke strategije, što rezultira neujednačenim sposobnostima i opštom konfuzijom unutar organizacije.
„U jednoj velikoj kompaniji koju smo proučavali, vlasništvo nad AI-jem je podeljeno između IT i HR sektora. Jedino uputstvo koje su zaposleni dobili bila je pravna politika o zabrani deljenja podataka. Bez jasnog smera, zaposleni postaju anksiozni, a poverenje se gubi. Sada organizacije shvataju da im trebaju komunikacioni timovi koji će upravljati tom anksioznošću i graditi poverenje, ali mnogi za to nisu spremni“ rekao je Kaplan.
Četiri prioriteta
Jaz u usvajanju AI-ja neće nestati sam od sebe. Ovo istraživanje ukazuje na četiri jasna prioriteta kako su istraživači naveli:
Pređite sa „pristupa na arhitekturu“: Davanje alata ljudima nije strategija. Organizacijama je potrebno upravljanje, specifični primeri upotrebe za svaku ulogu i nameran i planiran put izgradnje sposobnosti.
Lideri moraju biti prvi: Ovo je najpotcenjenija poluga. Direktori treba da javno dele svoje AI upite, uspehe i greške. Jedan digitalni direktor je sproveo kampanju fokusiranu isključivo na uštedu vremena, što je ubrzalo usvajanje brže od bilo kog treninga.
Merite vraćene sate, a ne prodate licence: Napredne organizacije kreiraju baze vremena potrebnog za obavljanje zadataka i objavljuju info table „vraćenih sati“ po sektorima. Ovaj metrički sistem menja fokus sa „tehnološke inicijative“ na „poslovni učinak“.
Pričajte jednu priču, svuda: Ne dozvolite da se komunikacija o AI-ju dešava neformalno, jer to rađa glasine i otpor. Kreirajte jasan narativ i obezbedite menadžerima vodiče za razgovor sa timovima kako bi se strah zamenio uzbuđenjem.
Težak posao AI transformacije je u toku – od redizajna radnih procesa do razvoja ljudskih veština. To nije uvek glamurozan posao, ali on stvara stvaran uticaj i trajnu konkurentsku prednost“ objavili su istraživači.
