Nije stvaranje bogatstva to što je pogrešno, nego ljubav prema novcu samo radi novca, rado je citirana izjava Margaret Tačer.
Zapamćena je i kao ’Gvozdena lejdi’, žena koja je pomerila granice i srušila predrasude na tvrdokornoj britanskoj političkoj sceni. Tri mandata na mestu premijerke nisu bila nimalo laka. Margaret Tačer se nalazila u vrlo teškim situacijama, ali stavom i potezima nije odstupala ni milimetar od ideja i planova koje je imala za budućnost Ujedinjenog Kraljevstva.
Liderske moći Margaret Tačer
Karijera premijerke joj je donela brojna iskušenja koja bi mnoge državnike udaljila sa pozicije lidera države, komentari su mnogih analitičara.
Plenila je stabilnošću. Nije upadala u zamke kompromisa. Nije se povlačila pred opozicijom, rudarima u štrajku ili kritičkim pisanjem medija, što joj je na kraju donelo nadimak sa kojim je ušla u političku istoriju. ’Gvozdenom lejdi’ krstili su je sovjetski štampani mediji što samo doprinosi utisku o liderskim moćima britanske premijerke. Na samom kraju prvog mandata i početkom drugog desili su se neki od ključnih događaja za Ujedinjeno Kraljevstvo u 20. veku zahvaljujući kojim je pridobila javnost.
Do tančina je obrađen život Margaret Tačer nakon 1991. pošto je mesto premijera ustupila Džonu Mejdžoru, a neki detalji vezani za taj gvozdeni oreol su posebno zanimljivi.
Od ’kradljivice mleka’ do premijerke
Detalji iz života Margaret Tačer pre nego što je postala premijerka takođe su opisivani od strane raznih autora:
- Rođena je 13. oktobra 1925. kao Margaret Hilda Robert u Grentamu.
- Ljubav prema političkom angažovanju nasledila je od oca Alfreda koji je bio sveštenik i lokalni političar.
- Studirala je hemiju na Oksfordu gde je 1946. postala predsenica Konzervativnog udruženja Oksfordskog univerziteta. U ranim godinama je bila impresionirana delom Fridriha Hajeka koji je opisivao ekonomske intervencije vlade.
- Kandidat je ispred konzervativne stranke na lokalnim izborima 1950.
- Postaje ministarka prosvete 1970. i u tom mandatu ukida besplatno mleko za učenike, a štampa je zbog toga naziva ’kradljivicom mleka’.
- Nakon poraza Edvarda Hita na izborima 1975. preuzima njegovo mesto na čelu Konzervativne stranke.
- Od 1951. bila je udata za Denisa Tačera, sa kojim je dobila blizance, Marka i Kerol.
- Na mesto premijera dolazi 4. maja 1979.
Jovanka Orleanka sa ostrva
Odluke na polju ekonomije koje nisu baš popularne očekuju se od svake vlade. I pored delovanja na tom polju, prva ozbiljna kriza za vladu Margaret Tačer bila su dešavanja na Folklandskim ostrvima. U sukobu sa Argentinom pokazala je odlučnost i sposobnost posle čijeg završetka je učvrstila svoju poziciju. Nakon što je poslala pomorsku operativnu grupu koja je brojala 11 hiljada vojnika i marinaca, Velika Britanija je uspela nakon 74 dana da zadrži spornu teritoriju u sastavu kraljevstva.
Strogi britanski vojni analitičari odali su joj priznanje da je uradila nešto što su istoričari zamerali Čerčilu u Drugom svetskom ratu. Dala je opštu komandu vojnim vođama i nije se mešala u njihove strateške odluke. Loša navika Čerčila da to ne radi ostavila je mrlju u hronikama poslednje premijerske ,,veličine’’ do pojave Margaret Tačer.
Tako je postala prva žena od Elizabete I koja je povela Engleze u rat. Ako je nadimak ‘Gvozdena lejdi’ bio pogrdan s početka, posle Folklandske krize dobio je puno značenje u pozitivnom smislu. Ugledni profesor britanske istorije sa univerziteta u Kanzasu, Viktor Bejli napisao je:
„Pokazala je odlučnost tokom rata koji joj je omogućio da od nacionalne političarke postane bitna međunarodna državnica. Njen uspeh je verovatno pomogao prihvatanju ideje o ženskom lideru.“
Kratkotrajni rat i delovanje Tačerke tokom sukoba pojačalo je veru britanske javnosti i u ekonomske poteze vlade tokom recesije koja se dešavala od njenog dolaska na vlast.
Rudari kopali na pogrešnom mestu
Nedugo zatim usledilo je novo iskušenje na domaćoj sceni.
Najveći štrajk rudara u posleratnoj Britaniji pokrenut je nakon što je premijerka podržala zatvaranje 20 rudnika uglja koji po mišljenju eksperata nisu bili profitabilni. Štrajk je podržalo tri četvrtine rudara od 187 hiljada koliko ih je bilo u tom trenutku na ostrvu. Čvrstina vlade Margaret Tačer protiv zahteva rudara i do tada vrlo moćnih sindikata trajala je od marta 1984. do marta 1985. Nije odstupila ni korak od stavova vlade koju je vodila, a na kraju je uspela da vrati rudare na posao. Tokom štrajka nije ispunjen ni jedan njihov zahtev.
Iako je često veliki broj pripadnika policije bio uključen u proteste, posle štrajka uspela je da još više osnaži svoje mesto na političkoj sceni Velike Britanije. Na putu ka trajnoj reputaciji ’Gvozdene lejdi’ tokom štrajka je donela važne odluke kao što je stvaranje zaliha uglja za šest meseci. Poučena iskustvom iz sedamdesetih godina kada su ovakvi štrajkovi energetski i ekonomski paralisali Ujedinjeno Kraljevstvo pokazala je i ovim potezom da neće menjati kurs ka zacrtanom finansijskom oporavku zemlje. Oporavak je u kasnijim godinama i usledio, mada je bilo posledica po dubinske kopove i vrlo moćne sindikate, u koje je posle štrajka poverenje radnika opalo.
Margaret Tačer i tipično muška stvar
Slučaj 39 mrtvih navijača 29. maja 1985. na utakmici finala Kupa šampiona u Briselu je treći događaj u veoma kratkom periodu posle kojeg se videla odlučnost Margaret Tačer.
Sramoti na stadionu Hejsel u direktnom televizijskom prenosu svedočilo je 77 zemalja. Pijani navijači Liverpula napali su pristalice Juventusa i izazvali haos na tribinama. Tačerka je reagovala samo sedam dana kasnije.
Prvo je UEFA zabranila učešće engleskim klubovima u evro takmičenjima. Dan posle, Margaret Tačer donosi mere koje uključuju veću kontrolu navijača na stadionima uvođenjem sigurnosnih kamera, kao i zabranu prodaje alkohola u krugu stadiona. Zakon je dozvolio i veća ovlašćenja policije. Donacijom od 625 hiljada funti fudbalskom savezu, ekspresno su postavljene kamere za video-nadzor na 40 stadiona u Engleskoj. U parlamentu je rekla:
„Ako engleski klubovi žele da ponovo igraju fudbal u Evropi, moraju da povrate sopstveni ugled kao i ugled njihovih simpatizera i navijača.“
Radikalne mere su bile preko potrebne engleskom fudbalu. Podržana je i od predsednika i sekretara fudbalske asocijacije Engleske, a vreme je pokazalo da je jedna žena stala na rep velikom problemu u tada tipično muškom sportu.
Moćna penzionerska senka
Dešavanja tokom boravka u Downing street-u, Margaret Tačer je opisala u dve knjige memoara. U knjižarama širom sveta mogu se nabaviti brojne publikacije različitih autora o životu i radu britanske premijerke.
Impresivna politička karijera odredila joj je put i nakon napuštanja liderske pozicije najjače ekonomije Evrope. Moć i uticaj koji je stekla iskoristila je za osnivanje fondacije Margaret Tačer koja je 2005. raspuštena zbog finansijskih poteškoća.
Godine 1992. dobija ponudu duvanskog giganta Philip Morris da radi kao geopolitički konsultant za godišnji honorar od 250 hiljada dolara, kao i za godišnji doprinos njenoj fondaciji u istom iznosu. Pošto se povukla sa državne funkcije, svaki svoj politički govor naplaćivala je 50 hiljada dolara, a prva je isticala i negativni uticaj EU na ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva.
Kao zaostavštinu iz političke karijere ostavila je i izraz „tačerizam”, pojam u kojem su sjedinjeni žestoki nacionalizam, moralni apsolutizam i beskompromisni pristup postizanju političkih ciljeva.
