Zaboravite na takozvane „work wives“ (kancelarijeke supruge), poslovna rivalstva sada su hit. Žestoki sukobi postali su centralni deo modernog poslovanja, poput mejlova i beskrajnih sastanaka.
Samo tehnološka industrija može da se „pohvali“ nizom ogorčenih svađa Stiva Džobsa i Bila Gejtsa, Marka Zakerberga i Džeka Dorsija, Zakerberga i Palmera Lakija, Ilona Maska i Sema Oltmana, Maska i Gejtsa, Maska i Zakerberga.
Anketa sprovedena 2019. godine na 7000 britanskih radnika platforme za zapošljavanje Totaljobs, pokazala je da je njih šest od 10 reklo da imaju barem jednog „neprijatelja na poslu.
Najčešće su neprijatelji na poslu bili istog pola kao i osoba koju su nervirali, i s njima su svakodnevno komunicirali.
Prednosti i mane
Neprijatelj može da muči, ali i podstiče na mnogo načina. Rivalstvo Zaka i Maska gotovo je rezultiralo borbom u kavezu, ali je umesto toga dovelo je do toga da obojica imaju konkurentske platforme za mikroblogovanje.
Odnos ljubavi i mržnje između Džobsa i Gejtsa pomogao je da i Microsoft i Apple dođu do dominacije.
Za neke je neprijatelj pravi rival, slično pozicionirani konkurent za šefovu pohvalu ili unapređenje. Za druge je to nasilnik koji ih obuzdava. A za treće je to glupi kolega čija nesposobnost otežava svima. Većina borbi je suptilna, spora pasivno-agresivna saga gdese odnos razvija od žestokih konkurenata do prijatelja koji se međusobno poštuju.
Koliko god neprijatelj može da iritira, borba s njim zapravo može da podstakne ljude na rast i napredak u karijeri.
Možda nema jačeg motiva od inata, i nema boljeg mesta za njegovo kuvanje nego u zatvorenom prostoru kancelarije.
Izazovi i zadatak za menadžere
Psihijatar Ašvini Nadkarni ocenila je, u razgovoru za Business insider da konkurencija može da bude zdrava i podstakne nekoga da marljivo radi kako bi dobio to unapređenje.
„Izazov je u tome što takva rivalstva mogu da se pretvore i u lična i može da se dogodi da je više reč o tome da se bude bolji od te druge osobe, nego da se postignu svoji cijevi“.
A neprijatelj na poslu nije uvek dobro ogledalo. Stalno poređenje sebe s kolegom, umesto holističkog gledanja na svoj posao, može da dovede do „karijerne dismorfije“, kaže Nadkarni. Ali u zdravom rivalstvu, kaže ona, može da postoji određeno priznanje konkurencije, pa čak i međusobno poštovanje.“
Nadkarni kaže da kultura firme može da igra ključnu ulogu u podsticanju ili sprečavanju takvih toksičnih rivalstava, a menadžeri bi trebalo da rade na isticanju sradnje i postave jasne ciljeve za napredovanje kako ljudi ne bi bili motivisani da radno mesto vide kao igru s nultom sumom. Malo konkurencije možda nikome neće naštetiti, ali dugogodišnje rivalstvo svakako može.
