Autor teksta: Nenad Mijailović, izvršni direktor za finansije u kompaniji Galenika, CFA, ACCA
Uvođenjem generičkih lekova za lečenje gojaznosti na bazi peptida i snižavanjem cene terapije nudimo veću dostupnost kvalitetnih rešenja po pristupačnim cenama
Brzina kojom se proteklih 10 meseci otvaraju i nameću kao prioritetne nove i različite globalne ekonomske teme je gotovo neverovatna. Ovo je u velikoj meri posledica političkih previranja i nestabilnosti ali i karaktera ključnih političkih aktera. Reakcija učesnika na tržištu nije ništa manje haotična. Nekada su plahovitost i brzlopetost bili luksuz koji su sebi mogli da dozvole samo mali investitori, dok se od institucionalnih investitora i globalnih koorporacija očekivalo da pokažu zrelost i odgovornost ne dozvoljavajući sebi da budu ometeni kratkoročnim uticajima.
Stvari su se promenile.
Ekonomske promene koje oblikuju tržište
Učešće i uticaj ovih prvih na tržištu je rastući kao posledica sve lakšeg pristupa tržištu kapitala i mogućnosti da jednim klikom preko svojih telefonskih aplikacija svoj stav o nekom ekonomskom fenomu ili trendu potkrepe i delom svoje ušteđevine. Masovnost ovakvih učesnika, neminovno povećava volatilnost tržišta i snagu cenovne reakcije na priliv novih informacija. Tako su i stomatolog iz Srbije i taksista iz Finske podjednako pozvani da svojim novčanim ulaganjem glasaju i iznesu svoj stav i o uticaju tarifa na globalnu trgovinu, zaposlenost i inflaciju u SAD, pitanju nezavisnosti centralne banke SAD, problem prezaduženosti nekih članica EU, nemogućnosti Francuske da sastavi vladu i naravno uticaju veštačke inteligencije na produktivnost rada.
Međutim i ovi drugi počinju da pokazuju karakteristike ovih prvih. Veliki su počeli da se ponašaju kao mali. Ovde pre svega mislim na lidere velikih koorporacija, nekada simbole stabilnosti i dugoročne orijentisanosti kompanija koje zastupaju. Njihov fokus na kreiranje vrednosti u dugom roku nije smeo biti zamagljen dnevno političkim trvenjima. Danas to izgleda malo drugačije. Njihove odluke o tome da li izvoze ili ne izvoze u Kinu, da li na prijateljskim tržištima koncentrišu svoje lance snabdevanja ili ih dalje diversifikuju, da li otvaraju fabrike u SAD i gase u EU, da li preregistruju listiranja svojih akcija iz Londona u Nju Jork, zavisi samo od dana u nedelji kada ste pročitali vest.
Farmaceutska industrija – između tarifa i inflacije
Na posebnoj su muci čini se lideri, poslednjih mi godina bliske, farmaceutske industrije. Nekako se na njima prelomilo i pitanje tarifa i inflacije, prenapregnutosti fiskalnog prostora i strateške samodovoljnosti. Pritisci su toliki da se jedan od globalnih lidera industrije, pod pritiskom istih, prosto srušio na pod Ovalnog kabineta, dok je njegov kolega pokušavao da sa govornice ponudi rešenje ovog problema.
Da bi razumeli kakve su to neprilike i pritisci kojima su lideri industrije izloženi, moramo se osvrnuti u par rečenica na način na koje inovativne farmaceutske kompanije rade. Ključno za njihov rast je pronalazak novih molekula, lekova kojima pokušavaju da ublaže ili otklone posledice neke bolesti. Taj proces traje u proseku oko 13 godina, košta oko 2 milijarde evra i uspeva u svakom desetom pokušaju. Od momenta kada lek počne da se prodaje, preostaje im do 10 godina patentne zaštite tokom koje treba da zarade dovoljno novca da pokriju sve troškove prethodnih faza i troškove svih onih neuspelih pokušaja. Kao da stvari već nisu dovoljno komplikovane, tokom tih 10 godina te kompanije ne naplaćuju po istoj ceni taj lek na svim tržištima. Bogate zemlje ga plaćaju više od siromašnih zemalja. To je do sada bio implicitan dogovor među zemljama, koji je omogućavao da recimo siromašne zemlje Afrike imaju relativno brzo dostupan inovativan lek kao i potrošač u SAD ali po znatno nižoj ceni.
Sada već možemo da naslutimo zašto se lideri industrije onesvešćuju baš u Ovalnom kabinetu. Zato što su suočeni sa zahtevima da se cene izjednače. Način da se to učini je ili da se podignu cene na drugim tržištima, što će inovativne lekove učiniti manje dostupnim siromašnijim zemljama, ili da se spuste prosečne cene na svim tržištima što ugrožava profitabilnost same industrije. Pre nego što sa olakšanjem izaberemo ovu drugu opciju, treba imati u vidu da su nosioci inovacija privatne kompanije vođene pre svega profitnim motivom i ako se taj motiv izgubi, rizikuje se usporavanje daljih pronalazaka novih lekova. Da nije u pitanju samo ekonomska teorija, potvrđuje primer odsustva pronalaska novih antibiotika proteklih decenija. Pored naučno istraživačkih teškoća, činjenica da bi novi skupi antibiotik bio prepisan tek pošto svi drugi, lako dostupni i jeftini nisu dali rezultat, ne daje garancije da bi tako skup poduhvat bio isplativ.
Posebnom pritisku da spuste cene i učine svoje lekove dostupnim potrošačima izloženi su proizvođači lekova protiv gojaznosti. Trenutno zbog visoke cene kao i zbog ograničenosti proizvodnih kapaciteta, ovi su lekovi uglavnom dostupni u bogatijim zemljama.
Uloga Galenike u globalnom lancu
Ovaj kontekst razumeli su i lideri NC Grupe iz Brazila, najveće farmaceutske grupe u Južnoj Americi i za nas još važnije, vlasnici farmaceutske kompanije Galenika. Patentna zaštita najtraženijeg molekula iz porodice GLP-1 analognih lekova za lečenje gojaznosti ističe u Brazilu 2026. godine a u većini zapadnih zemalja do kraja ove decenije. Fabrika gotovog proizvoda je već operativna u Sao Paolu, dok je fabrika tehnološki mnogo složenijeg postupka proizvodnje same sirovine u beogradskoj Galenici. U godini kada obeležava 80 godina uspešnog poslovanja, Galenika je već osvojila proizvodnju prve generacije iz familije ovih lekova i biće u prilici da ga ponudi domaćem tržištu od naredne godine. Uveliko radimo na osvajanju proizvodnje sledeće generacije leka i spremamo se za istek patentne zaštite zajedno sa ostalim članicama naše grupe.
Fokusirajući se na rad i rezultate naše grupe i interes naših potrošača, mislim da nudimo bar parcijalno rešenje gore navedenih problema. Uvođenjem generičkih lekova za lečenje gojaznosti na bazi peptida i snižavanjem cene terapije nudimo veću dostupnost kvalitetnih rešenja po pristupačnijim cenama. Potrošači u manje razvijenim zemljama mogu sebi da priušte generičke verzije ovih terapija, dok će svetskim vladama i osiguravačima ostati više novca na raspolaganju da reše problem finansiranja inovativnih terapija i lekova koji su nam nesporno svima neophodni. Konsenzus o značaju ovakvog rešenja potvrđen je i činjenicom da generički lekovi nisu tema i predmet dodatnih tarifa i oporezivanja kao i mnogo prijatnijom atmosferom na sastancima u Ovalnom kabinetu kojima prisustvuju lideri NC Grupe iz Brazila.
U godini kada obeležava 80 godina uspešnog poslovanja, Galenika je već osvojila proizvodnju prve generacije iz familije lekova protiv gojaznosti I biće u prilici da ga ponudi domaćem tržištu od naredne godine.
