Američki ekonomista Tajler Koven smatra da su i skeptici i entuzijasti delimično u pravu: kripto tehnologija ima potencijal da postane temelj nove internet ekonomije, ali mnoge velike najave još nisu ostvarene.
Ekonomista koji posmatra tehnologiju bez iluzija
Američki ekonomista Tajler Koven spada među najuticajnije savremene analitičare koji prate odnos tehnologije i ekonomije. Profesor je ekonomije na George Mason University, gde vodi i Mercatus Center, istraživački institut koji proučava tržišne institucije i javne politike.
Široj javnosti poznat je kao koautor popularnog ekonomskog bloga Marginal Revolution i osnivač obrazovne platforme Marginal Revolution University, kao i autor kolumni za Bloomberg, The Wall Street Journal i druge medije. Njegova knjiga The Great Stagnation bila je dvostruki bestseler New York Timesa, a magazin Bloomberg Businessweek ga je jednom opisao kao „najuzbudljivijeg ekonomistu Amerike“.
U svojim analizama Koven često razmatra i fenomen kriptovaluta – tehnologiju koja izaziva snažne podele između entuzijasta i skeptika.
Kriptovalute su zaista nova ideja
Koven smatra da je osnovna greška u javnoj raspravi o kriptu to što se rasprava često svodi na ekstremne stavove.
„Kriptovalute su zaista nova ideja, a retko se dešava da društvo dobije nešto što je u osnovi potpuno novo“, kaže Koven.
Po njegovom objašnjenju, Bitcoin i slične tehnologije mogu se posmatrati kao novi sistem vođenja evidencije, u kojem mreža učesnika potvrđuje transakcije bez centralne institucije.
„Možete razmišljati o Bitcoinu kao o sistemu evidencije. Plaćate ljude u Bitcoinu da potvrđuju zapise o transakcijama. Svakog trenutka nastaje novi skup zapisa i ceo proces se sam održava bez centralnog autoriteta“, objašnjava Koven.
U tom smislu kripto tehnologija nije samo nova vrsta novca.
„To je istovremeno potencijalno nova vrsta novca, nova investiciona imovina, ali i zapravo nova vrsta računara“, napisao je.
Skepticizam koji ima svoje razloge
Ipak, Koven ističe da postoje ozbiljni razlozi za oprez.
Kriptovalute se, između ostalog, koriste i u kriminalnim aktivnostima poput plaćanja digitalnih ucena, gde hakeri zaključavaju podatke i traže otkup u kriptu. Takve transakcije su nepovratne, jer su jednom zapisane u blokčejn.
Drugi problem je ogromna potrošnja energije u nekim kripto sistemima.
„Računari se takmiče u rešavanju kriptografskih problema i troše ogromne količine energije, što ima značajan uticaj na emisiju ugljenika“, kaže Koven.
Ai, možda najveći razlog skepticizma je to što mnoge najavljene prednosti još nisu postale realnost.
„Obećanja su bila velika: da će bankarstvo biti jeftinije, finansije efikasnije, kreditiranje dostupnije. Možda se to neće dogoditi ili bar ne uskoro“, kaže Koven.
Argumenti optimista
Ipak, Koven upozorava da skeptici često potcenjuju širi potencijal tehnologije.
Kako se internet razvija u sve kompleksniji globalni ekosistem, mogla bi se pojaviti potreba za potpuno novim institucijama koje će regulisati digitalnu ekonomiju.
„Zamislite da internet postane sopstvena globalna ekonomija sa sopstvenim pravilima. Tada će mu biti potrebni sistemi evidencije, vlasničkih prava i transakcija, a kripto je možda najbolji kandidat da to omogući“, kaže Koven.
U takvom scenariju digitalne platforme mogle bi omogućiti potpuno nove finansijske interakcije.
„Možda ću jednog dana moći da pošaljem jednu poruku i pozajmim deo novca iz svog računa farmerima u Keniji. Svet bi postao globalniji, a transakcije jednostavnije i jeftinije“, objašnjava Koven.
Između skepticizma i nade
Koven smatra da je budućnost kriptovaluta i dalje neizvesna, ali da je greška posmatrati ih samo kao prolazni trend ili prevaru.
„Kada razgovaram sa velikim entuzijastima kripta, često sam skeptičan – njihovi planovi zvuče grandiozno i ponekad nerealno. Ali kada razgovaram sa ljudima koji kripto potpuno odbacuju, tada postajem optimista. Ideja ima ogroman potencijal.“
Drugim rečima, kako Koven zaključuje, kriptovalute bi mogle postati temelj nove digitalne ekonomije, ali tek ostaje da se vidi koliko će taj potencijal zaista biti ostvaren.
