Kodiram dakle postojim: Veštačka inteligencija menja identitet programera

Foto: Bonitet.com/Midjourney

Ključne tačke
  • Programeri sve ređe pišu kod
  • Nova uloga softverskih inženjera
  • Razumeti šta kompanije žele

Kako AI preuzima sve veći deo programiranja, mnogi inženjeri preispituju svoju ulogu, profesionalni identitet i smisao rada.

Programeri sve ređe pišu kod

Brzi napredak veštačke inteligencije dramatično menja način na koji se razvija softver i samu prirodu posla softverskih inženjera. Kako piše Business Insider, sve više programera danas zapravo ne piše kod, već opisuje šta softver treba da radi, dok algoritmi generišu rešenja.

Australijski softverski inženjer i tehnološki direktor Adam Džejns kaže da danas većinu vremena provodi pišući specifikacije na običnom jeziku koje AI zatim pretvara u kod.

„Sada više definišem šta softver treba da radi. AI generiše kod, a ja ga proveravam i dorađujem“, rekao je Džejns za Business Insider.

Ova promena nije izolovan slučaj. Na primer, u kompaniji Spotify vodeći inženjeri, prema rečima koizvršnog direktora Gustava Soderstroma, mesecima nisu napisali „ni jednu liniju koda“. Umesto toga, njihova uloga sve više podseća na supervizore veštačke inteligencije.

„To je velika promena. Ona je stvarna i dešava se veoma brzo“, rekao je Spderstrom na nedavnom pozivu sa investitorima.

Kriza profesionalnog identiteta

Ova transformacija izaziva ne samo tehnološke, već i psihološke promene u profesiji. Programiranje je decenijama predstavljalo zanat i identitet mnogih inženjera. Pisanje elegantnog i efikasnog koda smatralo se ključnim znakom profesionalne veštine.

Džejns kaže da je godinama razvijao sposobnost pisanja „lepog koda“ koji je jasan i jednostavan za razumevanje.

„U tome je osećaj pravog zanata“, rekao je.

Danas se, međutim, taj osećaj sve više pomera ka definisanju problema i nadzoru nad AI alatima.

Gubitak „radosti rešavanja problema“

Programerka Eni Vela, koja je počela da programira još kao dete, kaže da su prvi trenuci kada je uspela da pokrene kod na računaru bili presudni za njen profesionalni put.

„Sećam se zadovoljstva kada reči koje napišete pretvorite u nešto što se pojavljuje na ekranu“, rekla je Vela.

Danas, međutim, oseća ambivalentnost prema novim AI alatima. Oni omogućavaju brži rad i složenija rešenja, ali oduzimaju deo izazova koji je programerima donosio profesionalno zadovoljstvo.

„Postoji određena magija u tome kada AI generiše ogromne količine koda“, rekla je Vela za BI.
„Ali to nije isto kao kada celu noć pokušavate da rešite problem i konačno uspete.“

Zašto je važan izazov?

Psiholog Majk Bruks objašnjava da je rešenje problema često ključni deo osećaja koji daje smisao poslu.

„Evoluirali smo kroz borbu za opstanak“, kaže Bruks. „Ljudi moraju da imaju izazove.“

Ako tehnologija ukloni prepreke i napor koji su nekada bili sastavni deo rada, psihološka nagrada može biti manja. „Za mnoge inženjere koji su gradili identitet na rešavanju složenih problema, ta promena može biti destabilizujuća“.

Nova uloga softverskih inženjera

Promenu potvrđuju i akademska istraživanja. Profesor Melegati na Univerzitetu u Portu koji proučava uticaj generativne veštačke inteligencije na programere, kaže da se uloga softverskog inženjera brzo transformiše.

„Mnogi ljudi su počeli da programiraju jer žele da stvaraju“, kaže Melegati. „Ako njihov posao postane samo nadzor nad AI agentima, on može da postane jednostavniji ali i manje zanimljiv.“

Ipak, potražnja za programerima verovatno neće nestati. Prema projekcijama američke vlade, zaposlenost u oblastima razvoja softvera, testiranja i analize kvaliteta mogla bi da poraste 15% do 2034. godine, što je znatno brže od proseka svih zanimanja.

Od pisanja koda ka rešavanju problema

Za mnoge programere promena ipak otvara nove mogućnosti. Umesto fokusiranja na tehničke detalje, sve više inženjera prelazi na razumevanje poslovnih problema i dizajniranje rešenja.

Američki softverski developer Kenan Brok za BI kaže da je morao da promeni način razmišljanja.

„Godinama sam se fokusirao na jednu stvara to je pisanje koda. A sada se čini da to više nije najvažnije“, rekao je Brok.

Umesto „borbe sa računarom“, kako kaže, danas više vremena provodi pokušavajući da razume šta kompanije zapravo žele da reše.

„Neko kaže da želi bržeg konja“, objašnjava Brok. „A vi shvatite da im je zapravo potreban automobil.“

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

Komentari +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde