Iako zvanični podaci pokazuju da je kineska ekonomija 2025. godine ostvarila rast od oko 5% BDP-a, ispod površine se krije drugačija slika: mladi Kinezi sve manje veruju u ekonomsku budućnost zemlje.
Ekonomisti upozoravaju da bi upravo ova promena raspoloženja među generacijama mogla imati posledice za globalnu ekonomiju, jer je kineska potrošnja godinama bila jedan od ključnih motora svetskog rasta. Ovako navode mediji i analize Young China Group, Asia-Pacific Economics.
Mladi sve manje veruju u ekonomsku budućnost
Kineski milenijalci i pripadnici generacije Z suočavaju se sa sve težim ekonomskim izgledima.
Nezaposlenost među mladima procenjuje se na oko 17%, a mnogi visokoobrazovani mladi prihvataju poslove daleko ispod svojih kvalifikacija. Na kineskim društvenim mrežama nedavno je veliku pažnju izazvao slučaj doktora nauka koji je počeo da radi kao dostavljač hrane, dok su pojedine kompanije tražile diplomce za poslove očitavanja brojila.
Sociološkinja Šou Jun sa Univerziteta u Mičigenu ističe da je visoko obrazovanje danas dostupnije nego ranije, ali da ekonomske koristi od diplome više ne prate taj rast.
Kraj optimizma potrošačke generacije
Nakon ukidanja pandemijskih restrikcija krajem 2022. godine mnogi ekonomisti očekivali su talas tzv. “osvetničke potrošnje” koji bi pokrenuo ekonomiju. Međutim, taj rast potrošnje nikada nije u potpunosti stigao. Rast maloprodaje znatno je slabiji nego pre pandemije, a mladi potrošači su posebno oprezni.
Generacija koja je nekada kupovala luksuzne brendove poput Louis Vuitton-a ili Gucci-ja sada sve češće bira štednju ili male, simbolične kupovine poput kolekcionarskih figurica ili sitnih zlatnih investicija. Udeo kineskih potrošača u globalnoj prodaji luksuznih brendova pao je sa oko trećine na približno petinu.
Slom tržišta nekretnina menja očekivanja
Jedan od najvećih razloga za promenu raspoloženja mladih jeste pad tržišta nekretnina, koje je decenijama predstavljalo osnovu kineskog srednjeg sloja.
Cene stanova pale su oko 20% od vrhunca 2021. godine, a nekretnine su za većinu kineskih domaćinstava činile čak 60–70% ukupnog bogatstva, piše istraživačka kuća Young China Group.
“Za mnoge mlade ljude kupovina stana trebalo je da bude karta za sigurnu budućnost. Danas se ispostavlja da je to često finansijski teret”, kaže analitičar Zak Dičvald iz Young China Group.
Generacija koja “živi na minimumu”
Promena raspoloženja vidljiva je i na društvenim mrežama. Popularni su pokreti poput “lying flat”, tihe pobune protiv iscrpljujuće radne kulture poznate kao 996 (rad od 9 do 21, šest dana u nedelji). „Lying flat“ je termin koji je neka vrsta pobune, svesno odbijanje ekstremnog rada, karijernog takmičenja i potrošačkog pritiska – ležati i ništa ne preduzimati, živeti na minimumu.
Neki mladi otvoreno govore o životu bez velikih ambicija, dok drugi ostaju da žive sa roditeljima ili rade minimalne poslove. Kineski ekonomista Gao Šanven nedavno je izjavio da je Kina “zemlja živahnih starijih ljudi, očajnih sredovečnih i bezvoljnih mladih”.
Pad optimizma vidi se i u demografiji: broj rođenih u Kini prošle godine pao je na 7,92 miliona – najniži nivo od 1949. godine.
Problem Kine globalni problem
Slabija potrošnja u Kini više nije samo domaći izazov. Godinama su globalne kompanije računale na kineske potrošače kao jedan od najvećih izvora buduće tražnje – od luksuzne robe do turizma i automobila.
Ekonomista Rajiv Bisvas, direktor Asia-Pacific Economics, upozorava da bi sporiji rast kineske potrošnje mogao postati jedan od najvećih rizika za globalni ekonomski rast u narednim godinama.
Ako kineski mladi nastave da štede umesto da troše, posledice bi mogle da se osete daleko izvan Kine jer svaka velika ekonomija na kraju zavisi od iste stvari: poverenja u budućnost.
