Kopiraj i nalepi, copy, paste. Control-C i Control-V – funkcije koje svakodnevno i mnogo puta koristite, stotine puta dnevno. Malo ko zna kome da se zahvali za ovakav izum. Ipostavilo se da je jedan jedini čovek krivac, koji je kreiranjem ovih funkcija olakšao svima živote.
Čovek kreator
Njegovo ime je Leri Tesler. On je taj koji je prvi osmislio ideju „iseci, kopiraj i nalepi“ u obradi teksta.
Tesler je radio za Xerox PARC krajem sedamdesetih godina prošlog veka. Iz tog perioda izdvajaju se dva trenutka koji su obeležili istoriju računarstva.
Prvi je razvoj funkcije „iseci, kopiraj i nalepi“, do koje je došao radeći na jednom od ranih programa za obradu teksta iz sedamdesetih, poznatom pod imenom Gypsy.
Drugi je susret sa Stivom Džobsom tokom čuvene Džobsove posete laboratorijama Xerox PARC 1979. godine – posete koja je postala legendarna. Tada je Džobs navodno prvi put video grafičke interfejse i miš, tehnologije koje su ubrzo pronašle put do Apple-ovih proizvoda.
Ubrzo nakon te posete, Tesler je napustio Xerox i prešao u tada mnogo manju kompaniju – Apple. Kako je sam govorio godinama kasnije: „Smešno je, jer je Apple zapravo bio okidač koji me je naterao da napustim Xerox, ali nikada nisam ozbiljno razmatrao tu mogućnost kao karijerni korak. Čak i nakon što sam bio prilično impresioniran ljudima koji su prisustvovali demonstraciji u PARC-u, i dalje sam ih doživljavao pre svega kao kompaniju za hobiste.“
Tipičan Apple čovek
Tesler je ostao u Apple-u od 1980. do 1997. godine, radeći uglavnom na dva proizvoda koja su danas poznatija po tome što su bili ispred svog vremena nego po komercijalnom uspehu: Newton-u i Lisi.
Kako je i sam rekao: „pioniri bivaju posečeni, a doseljenici napreduju“.
Tesler je studirao računarstvo na Stanfordu pre nego što je počeo da radi u Xeroxu. Ali između ta dva poglavlja svog života, pomogao je i u osnivanju komune u Oregonu. Bio je tehničar i brkati hipik koji je boravio u jednoj osobi – tipičan profil ranih Apple-ovih regrutacija, kako ga opisuju oni koji su ga poznavali.
Tesler je preminuo pre nekoliko godina, u 74. godini.
Lakše reći nego napraviti
Funkcije poput kopiranja i lepljenja svi uzimaju danas zdravo za gotovo. Prosečan korisnik računara upotrebi ih i po desetak puta dok piše jedan jedini tekst, a da nijednog trenutka ne zastane i ne zapita se odakle dolaze.
Ali oni koji su ikada pokušali da ih naprave od nule, znaju koliko je to zapravo teško.
Jedan programer koji je radio na razvoju sopstvenog sistema za upravljanje sadržajem — softvera koji novinari koriste za pisanje i objavljivanje tekstova — otkrio je da je upravo „iseci, kopiraj i nalepi“ bila druga najteža funkcija za implementaciju od nule.
Najtežom se pokazala funkcija „poništi“ (Control-Z) jer ta funkcija zahteva da program pravi virtuelne snimke svakog unosa u svakom dokumentu, svakih nekoliko milisekundi.
Malo ko razmišlja o tome dok koristi te prečice. A možda bi trebalo, makar jednom.
