Sjedinjene Američke Države uvele su carine od 50 odsto na kanadsku robu vrednu oko 20 milijardi dolara. Kanada je odmah najavila odgovor po principu „dolar za dolar“.
Nove carine stupile su na snagu u subotu, 22. avgusta. To se dogodilo nakon što su pregovori Vašingtona i Otave propali u poslednjem trenutku.
Time je trgovinski spor dve susedne zemlje ušao u novu, znatno ozbiljniju fazu. Pod znakom pitanja više nisu samo pojedini sektori. Sve veća neizvesnost prati i budućnost ekonomskih odnosa u Severnoj Americi.
Associated Press navodi da će nove američke carine pogoditi oko pet odsto robe koju Kanada godišnje izvozi u SAD. Na spisku su veoma različiti proizvodi. Od opreme za hokej do proizvoda koji se koriste u medicini.
Kanada odgovara „dolar za dolar“
Kanadski premijer Mark Karni najavio je recipročne mere. Kanada će, prema njegovim rečima, odgovoriti carinama u istoj vrednosti.
To znači da sukob dve zemlje više nije samo pretnja sa pregovaračkog stola. Carinski rat postaje realnost za kompanije sa obe strane granice.
Karni je odluku obrazložio promenama koje je američka strana, prema njegovim tvrdnjama, unela u poslednjem trenutku. Ocenio ih je kao nepravedne i ekonomski neprihvatljive.
Američka strana odgovornost vidi drugačije.
Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir saopštio je da Kanada nije želela da finalizuje sporazum pod uslovima koji su, prema tvrdnjama Vašingtona, bili dogovoreni ranije tokom nedelje.
Administracija Donalda Trampa smatra i da Kanada diskriminiše određene američke proizvode. Američka kancelarija trgovinskog predstavnika (USTR) prethodno je među spornim oblastima navela automobile, alkoholna pića i mlečne proizvode.
Dogovor je bio veoma blizu
Obrt je posebno značajan jer je samo nekoliko dana ranije izgledalo da dve strane idu ka kompromisu.
Rojters je 20. avgusta izvestio da je Kanada govorila da je trgovinski sporazum „veoma blizu“. Pregovori su tada bili usmereni na smanjenje postojećih carina i pronalaženje rešenja za nekoliko ključnih sektora.
Donald Tramp je prethodno čak odložio primenu novih carina za tri dana kako bi pregovaračima dao dodatno vreme.
Ali problemi nisu nestali. Kanada je tražila ustupke kada su u pitanju američke carine na čelik, aluminijum, automobile i drvnu građu. Vašington nije bio spreman da prihvati sve zahteve Otave.
Automobilski sektor bio je jedna od najtežih tačaka pregovora. Rojters je ranije naveo da su upravo nivoi carina na automobile ostali jedno od glavnih otvorenih pitanja između dve strane.
Zašto je ovaj trgovinski sukob važan?
Ekonomski odnosi SAD i Kanade teško se mogu posmatrati kao klasična trgovina između dve odvojene ekonomije.
Proizvodni lanci su decenijama povezivani preko granice. To se posebno odnosi na automobilsku industriju, energetiku, metalnu industriju i poljoprivredu.
Zato carina na proizvod iz Kanade ne mora da pogodi samo kanadskog proizvođača. Trošak može da završi kod američke kompanije koja taj proizvod koristi kao sirovinu ili komponentu.
Na kraju deo računa može platiti i potrošač.
Upravo zbog toga će kompanije sada pratiti ne samo visinu carina već i njihovo trajanje. Privremena trgovinska eskalacija i dugoročna promena pravila igre imaju sasvim različite posledice za investicije.
Dodatni problem je veličina međusobne trgovine. SAD i Kanada su prošle godine razmenile robe i usluge u vrednosti od oko 880 milijardi dolara, prema podacima koje prenosi AP.
Takav obim teško može da ostane izolovan od ostatka privrede.
Pod pritiskom i sporazum SAD, Kanade i Meksika
Najvažnije pitanje sada prevazilazi spor oko pojedinačnih proizvoda.
Nova eskalacija dodatno komplikuje budućnost trgovinskog sporazuma SAD–Meksiko–Kanada (USMCA). Taj sporazum nasledio je NAFTA i predstavlja jednu od osnova ekonomske integracije kontinenta.
Ako kompanije više ne mogu sa sigurnošću da procene pod kojim će uslovima roba prelaziti granicu, raste rizik za nove investicije.
Posebno su izložene industrije u kojima delovi i poluproizvodi prelaze granicu više puta pre nego što nastane konačan proizvod.
Zbog toga je politički efekat novih carina potencijalno veći od neposrednog udara na robu vrednu 20 milijardi dolara.
Tramp posegao za zakonom iz 1930. godine
Zanimljiv je i pravni osnov novih američkih mera.
Trampova administracija pozvala se na Section 338 američkog Zakona o carinama iz 1930. godine. Ta odredba omogućava predsedniku da uvede carine do 50 odsto kao odgovor na diskriminatorni trgovinski tretman američke robe.
USTR je još u julu saopštio da je Tramp iskoristio to ovlašćenje zbog odnosa Kanade prema određenom američkom izvozu.
AP ukazuje da je reč o gotovo vek starom trgovinskom instrumentu, što dodatno pokazuje koliko se američka trgovinska politika promenila tokom Trampovog mandata.
Ko će platiti cenu?
Za kanadske izvoznike računica je neposredna. Carina od 50 odsto može dramatično da smanji konkurentnost proizvoda na američkom tržištu.
Međutim, posledice se tu ne završavaju.
Američke kompanije koje zavise od kanadskih dobavljača moraće da biraju između skupljeg uvoza, promene dobavljača ili prebacivanja dela troška na kupce.
Kanadske recipročne mere otvaraju isti problem američkim izvoznicima.
Zato trgovinski rat između SAD i Kanade ima neobičnu ekonomsku logiku. Dve zemlje pokušavaju da izvrše pritisak jedna na drugu, ali su njihove privrede toliko povezane da deo tog pritiska neizbežno ostaje kod kuće.
Finansijska tržišta su rizik prepoznala i pre nego što su pregovori propali. Rojters je 18. avgusta pisao da je kanadski dolar oslabio dok su investitori čekali ishod pregovora i rok za nove američke carine.
Sledeći potezi Otave zato će biti posebno važni. Karni je najavio i dodatnu podršku kanadskim radnicima i kompanijama pogođenim trgovinskim merama.
Za biznis je, međutim, najveći problem nešto što se teško nadoknađuje državnim subvencijama – neizvesnost.
