Američka administracija povlači novi potez kako bi obuzdala rast cena goriva. Ovoga puta promena stiže direktno kroz propise koji određuju kakav benzin može da se prodaje tokom leta.
Administracija predsednika Donalda Trampa odlučila je da ove godine oko dve nedelje ranije ukine zahteve za takozvanu letnju mešavinu benzina. Cilj je povećanje ponude i spuštanje cena na pumpama.
Američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dozvoliće od 1. septembra prodaju benzina E10 sa višim pritiskom pare, odnosno RVP vrednošću. Prema dosadašnjem režimu, stroža pravila važila bi do 15. septembra.
Odluka dolazi u trenutku kada je prosečna cena regularnog benzina u SAD dostigla oko 4,10 dolara po galonu. Pre godinu dana iznosila je približno 3,13 dolara, navodi Rojters.
Zašto Amerika leti koristi drugačiji benzin?
Razlika između letnje i zimske mešavine nije samo tehničko pitanje za rafinerije.
Tokom toplijih meseci koriste se goriva sa manjom isparljivošću. Time se ograničava isparavanje benzina koje doprinosi stvaranju smoga. Proizvodnja takvog goriva, međutim, postavlja dodatna ograničenja rafinerijama i distributerima.
Raniji prelazak na manje restriktivnu mešavinu zato može da poveća količinu benzina dostupnu tržištu.
EPA je i ranije tokom 2026. godine koristila vanredna ovlašćenja kako bi povećala fleksibilnost američkog tržišta goriva. U martu je agencija odobrila privremene mere koje su omogućile širu prodaju E15 i uklanjanje određenih prepreka za E10. Obrazloženje je i tada bilo jačanje domaće ponude i ublažavanje pritiska na cene. EPA je detalje tih mera objavila na svom sajtu.
Rat sa Iranom podigao cenu goriva
Problem za Vašington mnogo je veći od sezonskih pravila o benzinu.
Energetsko tržište trpi posledice rata sa Iranom i poremećaja u snabdevanju sa Bliskog istoka. Cena nafte ponovo je snažno porasla. Brent se 21. avgusta kretao oko 93,55 dolara po barelu, dok je američki WTI bio oko 86,50 dolara. Rojters navodi da je tržište na putu ka drugoj uzastopnoj nedelji rasta cena nafte.
Pritisak nije ograničen samo na sirovu naftu.
Globalno tržište suočava se i sa problemom prerade. Značajan deo rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku nije dostupan. Istovremeno, napadi na rusku energetsku infrastrukturu dodatno komplikuju tržišnu računicu.
Reuters ocenjuje da se energetska kriza sve više pretvara u problem ponude derivata, a ne samo dostupnosti sirove nafte. To povećava rizik da visoke cene goriva potraju.
Rafinerije rade, ali gorivo ostaje skupo
Trampova administracija pokušava da pronađe dodatni prostor za povećanje proizvodnje.
Američki ministar energetike Chris Wright sastao se ove nedelje sa predstavnicima rafinerija u Midlandu u Teksasu. Poručio je da će administracija preduzeti dodatne mere kako bi se povećala proizvodnja goriva.
Problem je što američke rafinerije već rade veoma intenzivno.
Poremećaji u Rusiji i na Bliskom istoku istovremeno su otvorili priliku američkim i indijskim rafinerijama da povećaju izvoz. Potražnja iz drugih delova sveta ostaje velika, a zalihe su ograničene. Rojters piše da američki i indijski izvoznici goriva profitiraju od poremećaja u globalnom snabdevanju.
To stvara neugodnu ekonomsku računicu za Vašington. Američke kompanije mogu da ostvaruju visoke marže na međunarodnom tržištu, dok potrošači kod kuće traže jeftiniji benzin.
Hoće li Amerikanci zaista plaćati manje?
Odgovor nije jednostavan. Ranije ukidanje letnjih ograničenja trebalo bi da poveća fleksibilnost distributera i ponudu goriva. To može da donese određeno olakšanje na pumpama.
Ipak, analitičari nisu saglasni koliko će efekat biti veliki. Rapid Energy smatra da bi raniji dolazak zimske mešavine mogao brzo da ublaži probleme u snabdevanju. Tom Kloza, glavni energetski savetnik kompanije Gulf Oil, upozorava da bi efekat mogao biti ograničen ukoliko države poput Njujorka i Nju Džersija ne ublaže sopstvene propise.
EPA je već suspendovala pojedina ograničenja u Teksasu, Arizoni i Kaliforniji. Izuzeci mogu da traju do 20 dana, uz mogućnost novih intervencija ukoliko problemi sa ponudom potraju.
Cena benzina postaje i političko pitanje
Benzin je u SAD mnogo više od običnog potrošačkog proizvoda. Njegova cena ima snažan psihološki i politički efekat.
Promene su vidljive gotovo svakodnevno na velikim reklamnim panoima benzinskih stanica. Potrošači ih neposredno osećaju prilikom svakog punjenja rezervoara.
Zato rast sa oko 3,13 na 4,10 dolara za galon predstavlja ozbiljan problem za administraciju. Posebno nekoliko meseci pred novembarske izbore za Kongres.
- SAD uvele carine od 50 odsto Kanadi: Trgovinski sukob preti celoj Severnoj Americi
- Da li vas šef prati dok radite? Nadzor zaposlenih postaje nova granica privatnosti
- Kvadrat u Crnoj Gori premašio 2.557 evra: Na primorju novogradnja ide do prosečnih 2.838 evra
- Tesla opoziva skoro tri miliona vozila u Kini: Problem koji je postao pitanje života i smrti
- Uber kažnjen sa 825 miliona evra: Algoritmi za suspenziju vozača prekršili uredbe EU o zaštiti podataka
Visoke cene goriva mogle bi da postanu politički rizik za republikance koji pokušavaju da zadrže kontrolu nad Kongresom. Trampova administracija zato pokazuje da je spremna da koristi regulatorne mehanizme kako bi povećala ponudu.
Ipak, dugoročno kretanje cena neće zavisiti samo od odluka EPA.
Mnogo veći uticaj imaće rat sa Iranom, stanje globalnih rafinerija, tokovi nafte kroz ključne transportne pravce i sposobnost proizvođača da nadoknade izgubljenu ponudu.
Raniji prelazak na zimsku mešavinu može da kupi nešto vremena. Teško, međutim, može sam da reši problem koji je postao globalan.
