Mnogo je malih poslovnih navika i svakodnevnih rutina koje uzimate zdravo za gotovo. Neke su siguran put da se osećate iscrpljeno i potrošeno, kao da ste sagoreli, a da toga niste ni svesni.
Od kako su softveri preuzeli glavnu reč u svačijem poslovnom danu, pojavili su se i ovakvi pojmovi:
- Multitasking (izvršavanje više poslova uporedo)
- 24/7 zaposlen
- Dostupnost (mejlom, telefonom, platforme za komunikaciju)
- Kraći rokovi
- ’Burnout’ (sagoreo, iznuren, potrošen) kao posledica svega gore navedenog
Danas svoje stanje opisati kao pretrpano nije neobično. Osećaji iznurenosti, hroničnog umora i iscrpljenosti nisu novine i kao da se podrazumevaju u svetu saveremenog poslovnog sveta. Ako niste sagoreli, kao da niste ni radili. Sve mora brže i brže i što pre i sada.
Ovakav tempo nosi i svoju cenu i mora se platiti. Kreće se od osećaja neprekidne napetosti i stresa, pritiska koji ne popušta, do nesanice, razdražljivosti i manjka motivacije.
Navike, siguran put da sagorite
Mnogo je malih i velikih navika koje vas dovode u stanje iznurenosti ili pomenutog ’sagorevanja’. Neke su prilično podmukle i niste ih čak ni svesni jer su deo svakodnevnog ritma.
Da li neku od sledećih (nezdravih) navika prepoznajete kao svoju?
- Zaboravljate na sebe i svoje lične potrebe zbog prezauzetosti poslom. Fokus vam je pre svega na poslu, zaposlenima i rokovima kako bi ceo posao opstao.
- Teško sinhronizujete poslovne i porodične, roditeljske obaveze. Jedno uvek trpi zbog drugog i teško iznalazite rešenje.
- Niste dovoljno vešti u postavljanju granica. Ili, drugim rečima, vaš poslovni život preplavljuje privatni. Vreme za sebe, porodicu i prijatelje ne isključuje posao kao što vi ne isključujete ton na poslovnom mobilnom.
- Vaš radni dan ume da izgleda kao jedan poduži niz sastanaka u kome nema mesta ni za šta drugo. Vreme koje biste posvetili poslu, ali promišljanju, planiranju i analizi ne postoji.
- Neprestano radite i to bez osećaja krivice ili uznemirenosti. Vaš je stav da konstantno i neumorno posvećivanje poslu vodi samo do uspeha, novca, pozicije ili šta već mislite da je važno.
- San vam nije prioritet.
- Bolje vi to sami da uradite, nego da delegirate i raspodelite posao drugima. Vi ćete to i bolje i brže i tako ste sigurni u dobar rezultat.
Burnout nije samo posledica previše rada
Svetska zdravstvena organizacija burnout danas definiše kao sindrom koji nastaje kao posledica hroničnog stresa na radnom mestu kojim se nije uspešno upravljalo. Burnout ili sagorevanje ne klasifikuje kao bolest ili medicinsko stanje, već kao profesionalni fenomen, vezan upravo za kontekst rada. Prepoznaje ga kroz tri osnovne dimenzije: iscrpljenost i gubitak energije, sve veću mentalnu udaljenost od posla praćenu negativizmom ili cinizmom i osećaj smanjene profesionalne efikasnosti.
Istraživanja pokazuju da sagorevanje nije samo znak da neko „ne ume da podnese stres“, niti nastaje samo zato što mnogo radi. Među najpouzdanijim faktorima rizika su dugotrajno veliko radno opterećenje, nedostatak kontrole i autonomije, nedovoljno vremena i resursa, nedostatak podrške i loša organizacija rada. SZO zato među merama prevencije navodi upravo promene u organizaciji posla – razumno radno opterećenje, dovoljno vremena za odmor, veću autonomiju zaposlenih, podršku i njihovo uključivanje u donošenje odluka.
Ono kako se danas razume pojam sagorevanja jeste pomeranje pažnje sa pitanja „Šta nije u redu sa zaposlenim?“ na „Šta nije u redu sa uslovima u kojima zaposleni radi?“ Čovek može mnogo da radi a da ne sagori ako uz visoke zahteve ima dovoljno kontrole, podrške, resursa i mogućnosti za oporavak. Problem nastaje kada zahtevi dugo ostaju visoki, a ono što bi trebalo da ih uravnoteži uporno izostaje.
