Cene goriva ponovo su postale jedan od važnijih inflatornih pritisaka u Evropskoj uniji. Goriva i maziva za lični transport u julu su bila 16,9 odsto skuplja nego godinu dana ranije, pokazuju podaci Evrostata.
Godišnja stopa rasta jeste niža nego u maju, kada je iznosila 20,7 odsto. Ipak, jul je doneo novo ubrzanje u odnosu na junskih 13,7 odsto. Podaci Evrostata za jun pokazuju da je tada rast cena goriva već počeo da usporava.
Najnoviji podaci pokazuju da je taj predah bio kratkog daha.
Gorivo je u julu bilo skuplje nego pre godinu dana u 25 od 27 država članica EU. Najveći rast zabeležen je u Rumuniji, gde su cene povećane za 24,2 odsto.
Slede Nemačka i Litvanija sa rastom od po 22,9 odsto. U Bugarskoj je poskupljenje iznosilo 22,2 odsto, u Holandiji 22 odsto, a u Finskoj 20,5 odsto.
Na drugom kraju liste nalazi se Mađarska. Tamo su cene bile niže za 0,1 odsto. U Švedskoj je godišnji rast iznosio samo 1,2 odsto, a u Irskoj 3,2 odsto.
Malta predstavlja poseban slučaj. Ta zemlja reguliše cene goriva od 2020. godine, pa u julu nije zabeležena promena.
Dizel i benzin naglo poskupeli tokom jula
Još upečatljiviju sliku daje poređenje sa junom. Cena dizela u EU porasla je tokom jula za 4,3 odsto, dok je benzin poskupeo 4,7 odsto. To predstavlja snažan preokret u odnosu na prethodni mesec.
U junu je dizel bio 6,4 odsto jeftiniji nego u maju. Benzin je istovremeno pojeftinio 4,2 odsto.
Dizel je između juna i jula poskupeo u 17 država EU. Najveći skok zabeležila je Poljska, čak 13,4 odsto. Slede Nemačka sa 12,7 i Grčka sa 12,1 odsto.
U devet zemalja dizel je pojeftinio. Najveći pad zabeležen je na Kipru, od 7,9 odsto. Slede Švedska sa 7,4 i Irska sa 6,4 odsto.
Slična kretanja zabeležena su i kod benzina. Cene su porasle u 14 država, dok su u 12 pale.
Poljska je ponovo na vrhu liste sa mesečnim rastom od čak 17,2 odsto. U Nemačkoj je benzin poskupeo 11 odsto, a u Španiji 7,1 odsto.
Najveće pojeftinjenje zabeležila je Švedska, od 11,1 odsto. Slede Kipar sa padom od 5,4 i Irska sa 4,1 odsto.
Zašto je gorivo ponovo pod pritiskom?
Kretanje maloprodajnih cena goriva ne zavisi samo od cene sirove nafte. Važni su troškovi prerade, dostupnost rafinerijskih kapaciteta, zalihe, transport, kurs valute i poreska politika pojedinačnih država.
Evropska komisija upravo zbog velikih razlika među članicama redovno objavljuje Weekly Oil Bulletin sa potrošačkim cenama naftnih derivata u EU. Podaci uključuju cene sa porezima i bez njih, kao i informacije o akcizama i drugim dažbinama.
Trenutno je posebno važan problem rafinerijskih kapaciteta i ponude prerađenih goriva.
Rojters navodi da su evropske cene dizela pod snažnim pritiskom zbog poremećaja u globalnoj preradi nafte i smanjene ponude. Prema toj analizi, problem nije samo cena barela. Ključni faktor postala je dostupnost dizela i drugih derivata, dok su evropske zalihe dizela i avionskog goriva ispod uobičajenih nivoa.
Dodatnu neizvesnost stvaraju geopolitički poremećaji i problemi u transportu nafte. Brent je 20. avgusta dostigao 93,78 dolara po barelu, nakon rasta većeg od dva odsto tog dana, izvestio je Rojters u najnovijem pregledu tržišta nafte.
Gorivo ponovo postaje problem za inflaciju
Rast cena na pumpama ima šire posledice od većih računa vozača. Skuplji dizel povećava troškove drumskog transporta i logistike. To može da podigne troškove kompanijama koje robu prevoze širom Evrope. Deo tog povećanja na kraju može biti prenet na potrošačke cene.
Posebno su osetljivi transport, poljoprivreda, građevinarstvo i kompanije sa velikim voznim parkovima.
Zbog toga će naredni podaci o cenama goriva biti važni i za procenu inflatornih kretanja u EU. Ako se rast zadrži, energenti bi ponovo mogli da otežaju proces smirivanja inflacije.
Rojters ocenjuje da su poremećaji u snabdevanju prerađenim gorivima postali značajniji problem od same dostupnosti sirove nafte. Najnovija analiza Rojtersa ukazuje na rizik od dužeg perioda energetski podstaknute inflacije.
Julski podaci Evrostata zato šalju važan signal. Pad cena iz juna nije prerastao u stabilan trend. Umesto toga, benzin i dizel ponovo su poskupeli, i to snažno u nekim od najvećih evropskih ekonomija.
