Međunarodna agencija za energetiku (IEA) značajno je pogoršala prognozu za globalno tržište nafte. Prema najnovijim procenama, potražnja bi u trećem kvartalu 2026. mogla da bude čak 1,8 miliona barela dnevno veća od ponude.
Promena je velika. Još u julskom izveštaju IEA je očekivala manjak od oko 800.000 barela dnevno. Za samo mesec dana procenjeni deficit povećan je za približno milion barela dnevno.
Najnoviji izveštaj IEA o tržištu nafte za avgust 2026. pokazuje koliko su geopolitički poremećaji promenili odnose na tržištu. Agencija sada očekuje pad globalne tražnje u 2026. od 1,6 miliona barela dnevno. Pad ponude bi, međutim, trebalo da bude znatno veći i dostigne 4,3 miliona barela dnevno.
Ormuski moreuz ostaje najveći problem
Glavni uzrok pogoršanja prognoze nalazi se na Bliskom istoku.
Proizvodnja nafte u regionu bila je u julu za oko 8,3 miliona barela dnevno ispod nivoa pre rata. Ključni razlog je nastavak problema sa transportom kroz Ormuski moreuz.
Reč je o jednom od najvažnijih energetskih prolaza na svetu. Zbog toga poremećaji u ovom relativno uskom morskom koridoru brzo prerastaju iz regionalnog bezbednosnog problema u globalni ekonomski rizik.
Rojters je ranije ocenio da je zatvaranje Ormuskog moreuza izazvalo najveći poremećaj u snabdevanju naftom u istoriji.
Problem je utoliko veći što alternativni transportni pravci imaju ograničene kapacitete. Rojters je u analizi alternativnih ruta ukazao na ranjivost izvoza sa Bliskog istoka kada je prolazak kroz Ormuz otežan.
Pritisak na ponudu dolazi sa više strana
Ormuz nije jedini problem. Na raspoloživu količinu nafte utiču američka blokada iranskog izvoza, napadi na brodove u moreuzu Bab el-Mandeb, ali i smanjenje izvoza kazahstanske nafte.
To znači da se nekoliko problema pojavilo istovremeno. Tržište više ne pokušava da nadoknadi samo jedan poremećeni izvor snabdevanja.
IEA je još u maju upozoravala da bi globalna ponuda zbog rata sa Iranom mogla da padne ispod ukupne potražnje. Sada su procene još nepovoljnije.
Zalihe pale za 410 miliona barela
Posebno upozorenje predstavlja stanje globalnih zaliha.
Prema IEA, svetske zalihe nafte su od početka rata na Bliskom istoku smanjene za oko 410 miliona barela.
Zalihe su svojevrsni amortizer energetskog tržišta. Kada ponuda privremeno padne, upravo one omogućavaju potrošačima i rafinerijama da premoste manjak.
Međutim, što kriza duže traje, taj amortizer postaje tanji.
To povećava osetljivost tržišta na nove incidente. Svaki dodatni prekid transporta, napad na energetsku infrastrukturu ili problem u velikoj zemlji proizvođaču može imati veći uticaj nego na početku krize.
Rafinerije prerađuju znatno manje nafte
Problemi nisu ograničeni na proizvodnju i transport.
Globalna prerada sirove nafte u julu bila je za oko pet miliona barela dnevno manja nego godinu ranije.
Posebno je pogođena Rusija. Aktivnost ruskih rafinerija pala je na najniži nivo u gotovo dve decenije, usled ukrajinskih napada.
Manja prerada ima direktne posledice za tržište benzina, dizela, avionskog goriva i drugih derivata. Zato stanje na tržištu sirove nafte nije jedini pokazatelj koji investitori i kompanije moraju da prate.
Paradoks 2027: Od manjka do ogromnog viška?
Najzanimljiviji deo nove prognoze IEA odnosi se na 2027. godinu.
Ukoliko dođe do smirivanja sukoba na Bliskom istoku i normalizacije izvoza, sadašnji manjak mogao bi veoma brzo da se pretvori u veliki višak.
IEA procenjuje da bi u tom scenariju ponuda u 2027. mogla da bude čak 4,6 miliona barela dnevno veća od potražnje.
- Što više govorite, manje vas razumeju
- Harizma nije dar: Kako je jedan govor iz 1984. razotkrio veliku zabludu
- Meta ugasila 756.000 naloga tinejdžera: Velika promena za Facebook i Instagram
- Nova pravila za dronove u Srbiji: Gde će letovi biti zabranjeni i šta se menja od 29. oktobra
- IEA drastično pogoršala prognozu: Svetu u trećem kvartalu nedostaje 1,8 miliona barela nafte dnevno
Globalna potražnja bi sledeće godine mogla da poraste za 2,4 miliona barela dnevno. Ponuda bi istovremeno mogla da skoči za čak 8,3 miliona barela dnevno.
To otvara potpuno drugačiji rizik za naftne kompanije i države izvoznice.
Današnje tržište karakteriše strah od nedostatka nafte. Ako se geopolitičke okolnosti promene, tržište bi već sledeće godine moglo da se suoči sa suprotnim problemom – prevelikom ponudom.
Cena nafte između geopolitike i slabije tražnje
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih tržište nafte trenutno šalje neobične signale.
Geopolitički rizici i problemi sa snabdevanjem guraju cenu naviše. Sa druge strane, visoke cene energenata i slabija ekonomska aktivnost mogu da smanje potrošnju.
Drugim rečima, naftni šok sam može da uništi deo potražnje koju bi trebalo da zadovolji.
OPEC je tokom godine takođe smanjivao prognozu rasta svetske potražnje, mada su njegove procene bile manje pesimistične od procena IEA. Rojters je detaljnije uporedio prognoze OPEC-a i IEA.
Za kompanije, investitore i centralne banke zato nije presudno samo pitanje koliko nafte postoji. Jednako je važno koliko brzo raspoloživa nafta može da stigne do tržišta.
Najnovija prognoza IEA pokazuje koliko se ta računica brzo menja. U julu je očekivani deficit za treći kvartal iznosio oko 800.000 barela dnevno. Mesec kasnije procena je povećana na 1,8 miliona.
A ukoliko se geopolitička situacija stabilizuje, 2027. bi mogla da donese sasvim suprotan scenario. Od ozbiljnog manjka do viška od 4,6 miliona barela dnevno – za manje od godinu i po dana.
