Nemačka već dugo govori o nedostatku radne snage. Najnoviji podaci, međutim, pokazuju koliko je najveća evropska ekonomija postala zavisna od ljudi sa imigrantskim poreklom. Više od četvrtine zaposlenih u Nemačkoj danas pripada toj grupi. U pojedinim profesijama strani radnici i njihove porodice čine većinu radne snage. Prema podacima za 2025. godinu, 27 odsto zaposlenih ima imigrantsko poreklo. To praktično znači da više od svakog četvrtog radnika nemačke privrede pripada ovoj grupi.
Posebno je zanimljivo gde ti ljudi rade. Među kuvarima njihov udeo iznosi čak 56 odsto. U proizvodnji hrane je 55 odsto, a među radnicima koji postavljaju podove 54 odsto. U izgradnji skela njihov udeo dostiže 51 odsto. Isti procenat beleži se u preradi mesa.
Drugim rečima, u nekoliko zanimanja više od polovine zaposlenih ima imigrantsko poreklo.
Podaci potiču iz nemačkog mikropopisa, istraživanja kojim se svake godine obuhvata približno jedan odsto stanovništva. Nemački Savezni zavod za statistiku osobama sa istorijom imigracije smatra ljude koji su se sami doselili u zemlju ili čija su oba roditelja došla u Nemačku posle 1950. godine.
Problem je najveći tamo gde radnika već nema dovoljno
Brojke dobijaju dodatnu težinu kada se pogledaju zanimanja u kojima Nemačka već ima problem sa nedostatkom radnika. Među profesionalnim vozačima udeo zaposlenih sa imigrantskim poreklom iznosi 41 odsto. U hotelskim uslugama je 40 odsto.
U zdravstvenoj nezi i brizi o starijima njihov udeo iznosi 33 odsto. To znači da se upravo neke od profesija koje Nemačka najteže popunjava već u velikoj meri oslanjaju na doseljenike.
Situacija u sektoru nege posebno je važna. Stanovništvo Nemačke stari, pa će potreba za ljudima koji brinu o starijima nastaviti da raste. Istovremeno, veliki broj domaćih radnika približava se penziji.
Već raniji podaci pokazivali su isti trend. U 2024. godini trećina zaposlenih u nezi starijih imala je imigrantsko poreklo. Poslodavci iz tog sektora upozoravali su da bez daljeg useljavanja kvalifikovanih radnika neće biti moguće odgovoriti na rastuću tražnju za negom.
Imigracija više nije samo socijalno pitanje
Ovi podaci menjaju i način na koji treba posmatrati nemačku debatu o migraciji. Za privredu, pitanje migracije sve manje je isključivo politička ili socijalna tema. Postaje pitanje dostupnosti radne snage i dugoročne konkurentnosti.
To se videlo i prethodnih godina. Nemačka je 2024. dostigla rekordnih oko 46,1 milion zaposlenih. Prema Rojtersu, rast zaposlenosti podržali su upravo imigracija stranih radnika i veća aktivnost domaćeg stanovništva. Time je delimično ublažen negativan uticaj demografskih promena.
Problem nedostatka ljudi nije ograničen na tradicionalne poslove. Nemačka energetska tranzicija takođe nailazi na nedostatak stručnjaka. Broj poslova povezanih sa zelenom ekonomijom više nego se udvostručio između 2019. i 2024. godine, ali kompanije teško pronalaze dovoljno kvalifikovanih kandidata. Prema istraživanju koje je preneo Rojters, oko polovine oglasa u ovom sektoru nije dobijalo dovoljno odgovarajućih prijava.
Od Kenije do nemačkog tržišta rada
Zbog toga Berlin poslednjih godina pokušava da otvori legalne kanale za dolazak radnika iz drugih država.
Jedan od primera je Kenija. Nemačka i Kenija potpisale su sporazum koji treba da olakša dolazak radnika i stručnjaka na nemačko tržište.
Interesovanje postoji sa obe strane. Nemačkim kompanijama nedostaju zaposleni, dok zemlje sa mladim stanovništvom imaju veliki broj ljudi koji traže posao.
Mladi ih neće, penzioneri se vraćaju: Ko danas radi najtraženije poslove
Rojters je početkom 2025. pisao o tome kako Kenija i druge afričke države sve aktivnije podstiču radnu migraciju. Nemačka je jedna od destinacija, a ublažavanje pravila za kvalifikovane strane radnike trebalo bi da olakša njihov dolazak.
Ipak, postoji paradoks. Dok nemačka privreda traži više stranih radnika, migracija istovremeno ostaje jedno od politički najosetljivijih pitanja u zemlji. To stvara tenziju između ekonomskih potreba i političkih zahteva za strožom migracionom politikom.
Šta brojke zapravo govore o Nemačkoj?
Najvažnija poruka novih podataka možda nije da u Nemačkoj radi mnogo ljudi stranog porekla.
Važnije je nešto drugo. U nekim delovima ekonomije oni više nisu dodatak nemačkom tržištu rada. Postali su jedan od njegovih nosećih stubova.
Ako više od polovine kuvara, radnika u proizvodnji hrane ili pojedinim građevinskim poslovima ima imigrantsko poreklo, teško je govoriti o tim radnicima samo kroz prizmu migracione politike.
To je već pitanje funkcionisanja privrede. Nemačka se pritom suočava sa dugoročnim demografskim problemom. Generacije koje odlaze u penziju teško mogu biti u potpunosti zamenjene ljudima koji već žive u zemlji. Istovremeno, potrebe u zdravstvu, nezi, logistici, građevinarstvu i drugim uslužnim delatnostima ne nestaju.
Zbog toga će jedno od ključnih ekonomskih pitanja za Nemačku biti ne samo koliko stranih radnika može da privuče, već i koliko uspešno može da ih zadrži.
Konkurencija za radnike više nije samo nemački problem. Starenje stanovništva pogađa veliki deo Evrope, a kvalifikovani radnici imaju sve veći izbor zemalja u kojima mogu da rade.
- Bez njih Nemačka ne može: U ovim poslovima svaki drugi radnik je stranog porekla
- Marina Papadakis: Omogućen početak primene otvorenog bankarstva
- Kristof Cetl: Kvalitet usluge i poverenje prave najveću razliku na tržištu
- Kolika je američka prednost? Tramp rekao da SAD neće usporiti razvoj veštačke inteligencije zbog konkurencije s Kinom
- Ulaganje u fondove polako postaje navika
Za nemačke kompanije to znači da plata više neće biti jedini argument.
Brzina priznavanja diploma, birokratija, stanovanje, poznavanje jezika, mogućnost dolaska porodice i društvena klima mogu postati jednako važni.
Novi podaci zato šalju prilično jasnu ekonomsku poruku: Nemačka može da raspravlja o tome kakvu migracionu politiku želi, ali njeno tržište rada već pokazuje koliko mu je imigracija potrebna.
