Nemačka privreda suočava se sa talasom zatvaranja kompanija koji sve manje liči na prolaznu posledicu krize. Problem postaje strukturni.
Tokom 2025. godine poslovanje su ugasile 187.744 kompanije. To je gotovo deset odsto više nego godinu ranije i jedan od najviših nivoa u poslednje dve decenije, pokazuje zajednička analiza Creditreforma i Centra za evropska ekonomska istraživanja ZEW.
Brojke su posebno važne zbog jednog detalja. Kompanija ne mora da bude u stečaju da bi nestala sa tržišta. Naprotiv, samo oko 13 odsto zatvaranja povezano je sa stečajnim postupkom.
Sve češće odluku da stave ključ u bravu donose vlasnici firmi koje bi, barem prema klasičnim finansijskim kriterijumima, mogle da nastave da posluju.
Zatvaraju se i zdrave kompanije
„Za razliku od ranijih godina, sada poslovanje prekidaju i firme koje su zapravo zdrave“, upozorio je Patrik-Ludvig Hanc iz Creditreforma.
Razlozi se ponavljaju širom nemačke privrede. Visoki troškovi energije pritiskaju industriju. Kompanije teško pronalaze kvalifikovane radnike. Administrativni zahtevi postaju sve veće opterećenje.
Tu je i problem o kojem se manje govori – ko će preuzeti kompaniju kada njen vlasnik ode u penziju?
To je naročito važno za nemački Mittelstand, mrežu malih i srednjih, često porodičnih kompanija koje decenijama predstavljaju jedan od temelja najveće evropske ekonomije.
Prema podacima iz analize, nemogućnost pronalaženja naslednika odgovorna je za približno trećinu zatvaranja.
Problem nije novijeg datuma. ZEW je još u ranijim analizama upozoravao da sve veći broj vlasnika iz generacija koje ulaze u penziju nema kome da prepusti poslovanje. Istovremeno, mlađim ljudima zaposlenje često izgleda privlačnije od preuzimanja preduzetničkog rizika.
Restorani i hoteli pod snažnim pritiskom
Među najpogođenijima je ugostiteljstvo. Tokom 2025. zatvoreno je oko 15.000 restorana i smeštajnih objekata. To predstavlja rast od približno 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Za taj sektor kombinacija visokih troškova energije, rada i drugih inputa predstavlja posebno težak problem. Prostor za povećanje cena nije neograničen, jer istovremeno treba računati na kupovnu moć potrošača.
Zato se pritisak na marže brzo pretvara u pitanje opstanka.
Nestaju i hiljade lekarskih ordinacija
Posebno zabrinjavaju podaci iz zdravstvenog sektora. Tokom prošle godine ugašeno je gotovo 11.000 preduzeća i poslovnih subjekata u toj oblasti. To je približno dvostruko više nego 2008. godine.
Među njima je skoro 5.500 lekarskih ordinacija. Njihov broj povećan je za 23 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Trend je značajan i izvan čisto ekonomskog ugla. Zatvaranje ordinacija može direktno da utiče na dostupnost zdravstvenih usluga, posebno u manjim sredinama.
ZEW i Creditreform su i u prethodnim analizama upozoravali da bi rast broja zatvorenih ordinacija i apoteka mogao dodatno da pogorša dostupnost zdravstvene zaštite.
Nemačka industrija gubi kompanije
Situacija nije mnogo bolja ni u industriji. Tokom 2025. ugašeno je oko 11.000 industrijskih firmi. To je deset odsto više nego godinu ranije.
Upravo je stanje industrijske baze jedno od ključnih pitanja za budućnost nemačke ekonomije.
- Reddit menja način na koji čitamo objave: Uvodi audio i video format po uzoru na TikTok
- Nemačka ostala bez skoro 188.000 kompanija: Zašto se gase i firme koje su zdrave?
- „To je veoma glupo pitanje“: Odgovor direktora Mete zaposlenom koji je tražio više slobodnih dana
- Nižu se priznanja: Još četiri svetske nagrade za Yettel Bank
- Problem od 1.400 milijardi dolara: Počinje suđenje koje može da promeni Instagram i Facebook
ZEW je još u analizi podataka za 2023. govorio o „tihom umiranju industrije“. Tada je broj zatvaranja u prerađivačkoj industriji porastao 8,7 odsto, na oko 11.000 kompanija, što je bio najviši nivo od 2004. godine.
Problem postaje ozbiljniji kada se posmatra druga strana jednačine – osnivanje novih kompanija.
Prema podacima ZEW-a i Creditreforma, u Nemačkoj je 2024. osnovano oko 161.000 firmi. To je bio jedan od najnižih nivoa u poslednjih nekoliko decenija. Kao prepreke za preduzetnike ponovo su navedeni recesija, birokratija, skupa energija i nedostatak radnika.
Nije isto zatvaranje firme i bankrot
Broj od gotovo 188.000 zatvorenih kompanija ne treba poistovećivati sa brojem bankrota.
ZEW razlikuje nekoliko načina na koje kompanija može da nestane sa tržišta. Pored insolventnosti, tu su formalno gašenje poslovanja i jednostavan prestanak ekonomske aktivnosti.
Upravo zato podatak da je samo oko 13 odsto zatvaranja tokom 2025. povezano sa stečajem menja način na koji treba posmatrati nemački problem.
Kompanije ne nestaju samo zato što više ne mogu da plaćaju račune.
Vlasnici odlaze u penziju. Naslednika nema. Neki procenjuju da im se nastavak poslovanja više ne isplati. Drugi odustaju zbog administrativnog opterećenja, nedostatka radnika ili visokih troškova.
To je potencijalno ozbiljniji signal od samog rasta stečajeva.
Problem koji traje godinama
Trend nije nastao preko noći. ZEW je za 2023. registrovao oko 176.000 zatvorenih kompanija, uz napomenu da je samo 11 odsto zatvaranja tada bilo posledica insolventnosti.
U prethodnim analizama istraživači su takođe pokazali da zatvaranje kompanija sve češće pogađa veće poslodavce. Kod firmi sa najmanje 20 zaposlenih broj zatvaranja je 2024. bio čak 66 odsto veći nego 2017. godine.
Podaci se zasnivaju na Mannheimer Unternehmenspanelu, bazi koju ZEW razvija u saradnji sa Creditreformom. Ona obuhvata informacije o više od devet miliona kompanija koje posluju ili su ranije poslovale u Nemačkoj.
Zašto je ovo važno za ostatak Evrope?
Nemačka nije samo najveća evropska ekonomija. Ona je i centralna karika velikog broja industrijskih lanaca snabdevanja.
Zbog toga zatvaranje nemačkih kompanija nije isključivo nemački problem.
Za dobavljače iz centralne i jugoistočne Evrope slabljenje nemačke industrijske baze može da znači manje porudžbina, slabije investicije i veći pritisak na cene.
Još važnije, sadašnji podaci ukazuju na promenu prirode problema. Kada tržište napuštaju samo neefikasne i prezadužene kompanije, to može biti deo normalnog ekonomskog ciklusa.
Kada počnu da odlaze i zdrave firme, pitanje više nije samo koliko kompanija može da preživi krizu. Pitanje je koliko vlasnika još želi da nastavi da posluje u postojećim uslovima.
