Nemačka automobilska industrija nastavlja da gubi radna mesta. Na kraju prvog polugodišta 2026. u toj grani radilo je 691.500 ljudi. To je 42.300 zaposlenih manje nego godinu dana ranije.
Pad iznosi 5,8 odsto, pokazuju najnoviji podaci nemačkog Saveznog zavoda za statistiku – Destatisa.
Još upečatljiviji podatak je da je zaposlenost u nemačkoj automobilskoj industriji pala na najniži nivo od 2005. godine.
Brojevi dolaze u trenutku kada se najveća evropska ekonomija suočava sa dubokim promenama u svom tradicionalnom industrijskom modelu. Automobilske kompanije istovremeno moraju da finansiraju prelazak na električna vozila, smanjuju troškove i odgovore na sve snažniju konkurenciju iz Kine.
Dobavljači automobilske industrije najviše gube
Najveći pad zaposlenosti zabeležen je među proizvođačima automobilskih delova i opreme.
U ovom segmentu na kraju prvog polugodišta radilo je 219.500 ljudi. To je 7,6 odsto manje nego godinu dana ranije.
Kod proizvođača automobila i motora zaposlenost je smanjena za 6,1 odsto, na 429.200 ljudi.
Postoji i izuzetak. Proizvođači karoserija, nadogradnji i prikolica povećali su broj zaposlenih za deset odsto, na 42.800.
Ipak, podaci o dobavljačima možda najbolje pokazuju dubinu problema.
Kompanije koje proizvode delove nalaze se između pritiska velikih proizvođača da smanje cene i potrebe za velikim investicijama u novu tehnologiju. Uz to dolazi i dug.
Rojters je nedavno objavio rezultate analize Strategy&, konsultantskog ogranka PwC-a u Nemačkoj. Ona pokazuje da nemački automobilski dobavljači imaju veće dužničko opterećenje od međunarodnih konkurenata.
Prosečni troškovi kamata vodećih nemačkih dobavljača tokom 2025. dostigli su 102 odsto njihove operativne dobiti. Analiza je obuhvatila kompanije poput ZF-a, Continentala i Schaefflera.
Problem je mnogo veći od auto-industrije
Podaci Destatisa pokazuju da radna mesta ne nestaju samo u automobilskom sektoru.
U celoj nemačkoj prerađivačkoj industriji broj zaposlenih smanjen je za 144.100 u odnosu na prethodnu godinu. Pad iznosi 2,7 odsto.
U nemačkim fabrikama sada radi oko 5,29 miliona ljudi.
Smanjenje zaposlenosti zahvatilo je gotovo sve velike industrijske grane.
U proizvodnji metalnih proizvoda broj zaposlenih pao je 3,8 odsto. Proizvodnja i obrada metala beleži pad od 3,7 odsto, a hemijska industrija od 3,6 odsto.
Kod proizvođača električne opreme zaposlenost je manja 3,4 odsto. Mašinogradnja beleži pad od 2,7 odsto, industrija plastike od 2,2 odsto, a prehrambena industrija od 1,3 odsto.
To je važan signal za nemačku ekonomiju. Industrija je decenijama bila jedan od temelja njenog izvoznog modela.
Sada se taj model nalazi pod pritiskom sa više strana.
Kina više nije samo veliko tržište
Jedan od najvećih problema dolazi iz Kine. Nemački proizvođači automobila decenijama su tamo ostvarivali veliki deo prodaje i profita. Danas im kineske kompanije sve ozbiljnije konkurišu na sopstvenom tržištu, ali i u Evropi.
Promena se vidi i u trgovinskim podacima.
Nemački izvoz u Kinu u prvih šest meseci 2026. pao je više od 12 odsto, na manje od 37 milijardi evra. Istovremeno je uvoz iz Kine porastao 8,9 odsto, na 91,8 milijardi evra.
Nemački trgovinski deficit sa Kinom zbog toga je u prvom polugodištu dostigao oko 55 milijardi evra. Godinu dana ranije iznosio je oko 40 milijardi.
Promena je posebno važna za automobilsku industriju.
Kineski proizvođači više nisu samo konkurenti sa nižim troškovima. Postali su tehnološki ozbiljni rivali u električnim automobilima, baterijama i softveru.
BMW, Volkswagen, Porsche – rezovi postaju pravilo
Statistika Destatisa potvrđuje ono što se već mesecima vidi kroz odluke najvećih nemačkih kompanija.
BMW je krajem jula najavio smanjenje nekoliko hiljada radnih mesta u Nemačkoj do kraja 2027. Program je prvenstveno usmeren na administraciju i razvoj.
Prema izvoru Rojtersa, broj zaposlenih BMW-a na globalnom nivou mogao bi da bude smanjen za oko 8.000.
Porsche je otišao još dalje. Kompanija planira da do 2035. ukine ukupno oko 9.000 radnih mesta. To predstavlja približno petinu zaposlenih u odnosu na nivo radne snage koji je imala krajem 2024.
Jedan od ključnih razloga je dramatično slabije poslovanje u Kini. Porsche je u prvoj polovini 2026. na kineskom tržištu prodao samo 14.501 automobil, što predstavlja pad od 32 odsto.
Ugrožene su i fabrike
Sledeća faza restrukturiranja mogla bi da bude još bolnija.
Oko 6.000 radnika Audija protestovalo je krajem jula zbog neizvesne budućnosti fabrike u Neckarsulmu. U tom pogonu radi oko 15.000 ljudi.
Fabrika je jedna od četiri lokacije Volkswagen grupe u Nemačkoj čija bi budućnost posle 2030. mogla da bude dovedena u pitanje ukoliko ne dobiju nove proizvodne programe.
To pokazuje da problem više nije samo pitanje broja zaposlenih.
U igri je budućnost čitavih industrijskih regiona.
Automobilska fabrika zapošljava mnogo više ljudi nego što pokazuje broj radnika na njenom platnom spisku. Oko nje posluju dobavljači, logističke kompanije, servisi i veliki broj malih lokalnih preduzeća.
Zatvaranje ili veliko smanjenje proizvodnje zato može da proizvede domino efekat na lokalnu ekonomiju.
„Made in Germany“ prolazi kroz veliki test
Broj od 42.300 izgubljenih radnih mesta za godinu dana zato je mnogo više od još jednog lošeg statističkog podatka.
Nemačka automobilska industrija prolazi kroz promenu kakvu nije videla decenijama.
Elektrifikacija smanjuje značaj dela tradicionalnih komponenti. Kineske kompanije podižu tehnološki i cenovni pritisak. Američke carine komplikuju izvoz. Visoki troškovi proizvodnje dodatno opterećuju nemačke fabrike.
- Potres u srcu nemačke ekonomije: Auto-industrija izgubila 42.300 zaposlenih
- Čuveni poslovni promašaj koji je ušao u istoriju
- OpenAI ide ka prihodu od 40 milijardi dolara: AI trka sada se seli na berzu
- Uber i Pony.ai spremaju 2.000 robotaksija za Evropu: Bitka za tržište autonomne vožnje se ubrzava
- Danas ističe rok za treću ratu poreza na imovinu: Kašnjenje donosi kamatu od 16,5 odsto
Istovremeno, nemačke kompanije moraju da investiraju milijarde evra kako bi ostale konkurentne.
Za zemlju koja je svoj ekonomski uspeh u velikoj meri gradila na industrijskom izvozu, pitanje zato nije samo koliko će još radnih mesta nestati.
Mnogo važnije pitanje je koliko brzo Nemačka može da prilagodi svoj industrijski model novoj automobilskoj eri.
Najnoviji podaci o zaposlenosti pokazuju da je ta transformacija već počela. I da neće biti bezbolna.
