„Činjenica da je imovina pod upravljanjem društva Intesa Invest premašila milijardu evra predstavlja važnu poslovnu prekretnicu, ali mene lično možda još više raduje ono što stoji iza tog broja: sve veći broj građana i firmi koji fondove percipiraju kao uobičajen način upravljanja novcem“, kaže Srđan Maletić, izvršni direktor društva za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest.
Najveći deo imovine i dalje je koncentrisan u fondovima očuvanja vrednosti koji klijentima nude likvidnost i nisku volatilnost i ta sredstva Intesa Invest plasira u depozite, instrumente tržišta novca i dužničke hartije. Sa druge strane, kroz prihodne, balansirane i alternativne fondove klijentima otvaraju pristup međunarodnim tržištima obveznica i akcija, kao i plemenitim metalima.
„U tom kontekstu, diverzifikacija nije samo investiciona parola, već jedan od glavnih principa upravljanja rizikom. Ona ne uklanja rizik, jer to jednostavno nije moguće, ali sprečava da portfolio bude prekomerno zavisan od jednog emitenta, tržišta ili valute, i naravno, mora da bude skrojena prema cilju klijenta i njegovom investicionom horizontu, ne obrnuto.“
o Kako objašnjavate trend rasta tržišta investicionih fondova u Srbiji čija je imovina dostigla 2,4 milijarde evra? Podatak je i da se 80% nalazi u novčanim fondovima.
Iza ovog rasta stoji više faktora: relativno visoka likvidnost građana i privrede, rastuća finansijska pismenost, širi spektar ponude, bolja distribuciju fondova, i što je najvažnije, sve veći broj ljudi koji polako menjaju navike i shvataju da novac ne mora da stoji isključivo na tekućem računu ili oročenju.
Podatak da se oko 80% imovine nalazi u novčanim fondovima govori da je domaće tržište još u relativno ranoj fazi razvoja. Za većinu klijenata upravo novčani fondovi predstavljaju prvi korak od štednje ka investiranju: jednostavni su i likvidni, uz nizak nivo rizika. Kako tržište bude sazrevalo, očekivano je da će postepeno rasti i udeo obvezničkih, balansiranih i akcijskih strategija namenjenih dužem investicionom horizontu, ali i sa višim očekivanim prinosima. Naš posao nije da klijenta požurujemo u tom procesu, već da mu pomognemo da razume mogućnosti i rizike i da napravi naredni korak onda kada je spreman i kada je taj korak u potpunosti usklađen sa njegovim ciljevima.
o Intesa Invest ima najveći broj klijenata i najveću neto prodaju na tržištu, uz tržišno učešće preko 41%. Na čemu počiva to poverenje?
Tržišni udeo je posledica, ne cilj. Po neto prodaji i broju klijenata prvi smo na tržištu, sa više od 53.000 klijenata, ali ono što me zaista čini ponosnim nije sam broj, već poverenje iza njega. Ono se ne gradi prinosom u jednom kvartalu, već doslednošću kroz godine, profesionalnim upravljanjem rizikom, transparentnošću i stalnim razvojem ponude, uz snažnu distributivnu mrežu Banca Intesa.
Naša velika prednost je i to što pripadamo bankarskoj grupaciji Intesa Sanpaolo, jednoj od vodećih u Evropi. Upravljanjem fondovima u okviru grupe bavi se Eurizon, jedno od najvećih evropskih društava za upravljanje imovinom, sa iskustvom na razvijenim tržištima i imovinom koja se meri stotinama milijardi evra. To nam daje pristup znanju i investicionim procesima razvijenim na mnogo zrelijim tržištima. Ipak, nijedan proizvod ne preslikavamo mehanički, već ga prilagođavamo našem tržištu i klijentima, insistiramo na tome da klijent razume u šta ulaže i koji rizik preuzima. Na duži rok, kvalitet tog odnosa vredi više od svakog pojedinačnog rezultata.
o Koliko se razlikuje ponuda u Srbiji u poređenju, na primer, sa zemljama u okruženju gde Intesa posluje?
Razlika postoji i tiče se pre svega stepena zrelosti tržišta. U zemljama sa dužom tradicijom investiranja klijentima je na raspolaganju više vrsta fondova, a ulaganje dela štednje kroz fondove je već ukorenjeno u njihovim finansijskim navikama. Srpsko tržište je mlađe, pa je samim tim i ponuda za sada uža, ali se brzo razvija i iz godine u godinu je sve bliže razvijenijim tržištima. Pritom, naš cilj nije da preuzmemo ponudu sa drugih tržišta jer svaki fond mora da bude usklađen sa našim propisima, načinom distribucije i stvarnim potrebama domaćeg klijenta. Zato već danas nudimo širok raspon rešenja – od fondova očuvanja vrednosti, preko prihodnih i balansiranih, do akcijskih strategija i ulaganja u zlato i srebro.
o Šta su nova rešenja i inovacije u industriji investicionih fondova, a što bi bilo primenjivo u Srbiji?
Najvažnija inovacija nije složeniji proizvod, već jednostavniji i dostupniji način ulaganja. U Srbiji vidim veliki prostor da sve veći broj klijenata ulaže postepeno i redovno – manjim iznosima svakog meseca, umesto da odjednom donosi velike odluke i investira celu sumu. Tako ulaganje postaje navika koja ne opterećuje kućni budžet i smanjuje pritisak da se „pogodi pravi trenutak“ za ulazak na tržište.
Drugi važan pravac je digitalizacija. Cilj je da klijent može da ugovori ulaganje i prati svoju investiciju jednostavno, preko telefona ili računara, kao što koristi mobilno bankarstvo. Tu su i alati koji povezuju ulaganje sa konkretnim životnim ciljem – penzijom, školovanjem dece ili stvaranjem imovine na duži rok. Ipak, tehnologija može mnogo da olakša, ali ne i da zameni razgovor u kome se utvrde stvarne potrebe klijenta i pruži mu se precizna informacija. Na kraju, iza svakog dobrog ulaganja stoji jasno razumevanje cilja, a dobra aplikacija je samo način da se do njega lakše stigne.
o Finansijska edukacija tržišta je potreba, koja znanja nedostaju klijentima i kako ih preneti?
Klijentima najčešće nedostaje razumevanje odnosa prinosa, rizika i vremena: razlike između štednje i investiranja, pitanja volatilnosti, važnosti investicionog horizonta, kao i načina na koji deluju složena kamata i inflacija. Zato finansijska edukacija mora da bude praktična i oslobođena stručnog žargona. Klijentu je korisnije pokazati kako se portfolio ponaša u različitim scenarijima, nego govoriti isključivo o očekivanom prinosu. Važnu ulogu imaju zaposleni u bankama, ali i digitalni sadržaji koji omogućavaju da klijent uči sopstvenim tempom. Posao industrije je da investiranje učini razumljivijim, a ne da složenost proizvoda prebaci na klijenta.
o Neto prilivi dostigli su 125 miliona evra u prvih osam meseci 2026. Kako predviđate dalji rast, izborna je godina, globalni geopolitički izazovi su već duži period prisutni?
Rezultat u prvih osam meseci pokazuje da nije reč o kratkoročnom talasu. Ipak, ne očekujem pravolinijski put jer geopolitička neizvesnost, kretanje kamatnih stopa i tržišna volatilnost mogu da menjaju ponašanje investitora iz meseca u mesec, i to je prirodan deo tržišne dinamike. Važno je, međutim, razlikovati kratkoročne oscilacije od strukturnog potencijala tržišta. Finansijska imovina stanovništva raste, penetracija fondova je i dalje niska u poređenju sa razvijenim tržištima, a potreba za dugoročnim planiranjem je sve izraženija. Tome doprinosi i činjenica da ljudi žive sve duže, pa je duži i period u kojem treba da obezbede finansijsku sigurnost nakon radnog veka. Zato očekujem nastavak rasta i, još važnije, promenu strukture tržišta, sa većim udelom proizvoda koji imaju srednji i dugi investicioni horizont. Naš posao nije da „pogađamo tržište“ iz dana u dan, već da klijentima ponudimo prava rešenja za njihove ciljeve i pomognemo im da odluke donose na osnovu sopstvenog investicionog horizonta i tolerancije na rizik, a ne na bazi dnevnih vesti i kratkoročnog sentimenta.
Intesa Invest premašila milijardu evra imovine pod upravljanjem: poverenje klijenata pokretač nove ere investiranja
