„Dvadeset godina Erste Banke na tržištu Srbije zaista je važan jubilej – i za nas kao instituciju, i za sve naše zaposlene, klijente i partnere koji su deo tog puta. Kada se osvrnem, iza nas su godine učenja, prilagođavanja i rasta, a ono na šta sam posebno ponosna jeste činjenica da je svaka etapa razvoja bila u službi dugoročnog cilja – da budemo snažna, stabilna i odgovorna banka, posvećena ljudima i njihovom finansijskom zdravlju.“
Ovim rečima Jasna Terzić, predsednica Izvršnog odbora Erste Banke Srbije počela je razgovor za „Svet bankarstva i investicija“. Ovo je godina jubileja za Erste Banku – 20 godina poslovanja na tržištu Srbije. Banka je rasla i razvijala se. U mnogim segmentima je inovator, a posebni doprinos daje finansijskoj edukaciji klijenata. Tema na pretek. Pitamo koje su godine naročito bile značajne za rast Banke.
„Imam privilegiju da sam deo ove priče od samih početaka – i kao članica Izvršnog odbora od 2005. godine, i sada kao predsednica. Zajedno sa timom sam bila svedok i učesnik u svim važnim momentima – od kada je Erste Grupa preuzela tadašnju Novosadsku banku i započela modernizaciju poslovanja, preko izazovnog perioda nakon globalne finansijske krize kada smo uspešno održali stabilnost, pa sve do snažnog razvoja u segmentima korporativnog, digitalnog i društveno odgovornog bankarstva.
Jedan od ključnih momenata u novijoj istoriji Banke svakako je prelazak na novi informacioni sistem 2023. godine, koji je otvorio prostor za brže inovacije, jednostavnije procese i još bolji kvalitet usluge. To nije bio samo tehnički poduhvat i jedan od najkompleksnijih projekata u istoriji Banke – to je bio test zajedništva, poverenja i kompetentnosti svih naših timova.
Zato kada razmišljam o godinama koje su bile prelomne za rast Banke – mislim na godine u kojima su naši ljudi pokazali najviše znanja, integriteta, otpornosti i posvećenosti klijentima. I u tome leži snaga našeg uspeha.“
Prvi kvartal ove godine je pokazao nastavak stabilnog poslovanja, ali geopolitička i društvena zbivanja utiču na investicione odluke i na ponašanja tržišta, odnosno klijenata. U tom kontekstu, kakva su očekivanja od poslovne 2025?
Prvi kvartal ove godine potvrdio je nastavak stabilnog poslovanja, ali i pokazao da i dalje živimo u vremenu neizvesnosti – kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Cena kapitala ostaje visoka, geopolitička previranja traju, a investitori pažljivo biraju trenutak za nove odluke.
Na domaćem tržištu, ohrabruje rast kreditne aktivnosti, posebno u segmentu stanovništva – gotovinski krediti su u periodu januar–maj porasli za 7,1%, a stambeni za 5,5% u odnosu na kraj 2024. godine. U istom periodu, ukupni krediti stanovništvu zabeležili su rast od 6%. Sa druge strane, privreda je opreznija – kreditna aktivnost u tom segmentu porasla je za svega 0,6%, što ukazuje da pravna lica još uvek iščekuju povoljnije uslove finansiranja.
Postoje i pozitivni signali iz realnog sektora – rast zarada od preko 8% u aprilu, kao i oporavak maloprodaje u maju, koji je iznosio 5,6% međugodišnje, govore u prilog mogućem jačanju domaće potrošnje u drugoj polovini godine. Ako se taj trend nastavi, rast BDP-a bi do kraja godine mogao da se približi i nivou od skoro 4%, što bi značilo značajan pomak u odnosu na skromnih 2% iz prvog kvartala.
Na međunarodnom planu, neizvesnost se ogleda u potencijalnim trgovinskim merama SAD, kao i u kursnim kretanjima između dolara i evra. Ipak, s obzirom na visoku euroizovanost našeg tržišta, ključna pažnja ostaje usmerena ka politici Evropske centralne banke, koja za sada ostaje stabilna, što uliva određeno poverenje.
U svemu tome, važno je zadržati racionalan optimizam. Ako se očuvaju stabilni makroekonomski uslovi i ako se zadrži momentum rasta u sektoru stanovništva, postoji realna šansa da i 2025. godinu završimo uspešno.
Kako komentarišete trendove u kreditnoj aktivnosti, i u segmentu stanovništva i u segmentu privrede, kakva su očekivanja do kraja godine?
Kada govorimo o kreditnoj aktivnosti u prvoj polovini godine, stanovništvo je i dalje glavni nosilac rasta, uz izraženu tražnju za gotovinskim i stambenim kreditima. S druge strane, privreda pokazuje stabilan, iako oprezniji pristup, što je u skladu s globalnim okruženjem i racionalnim upravljanjem rizicima.
Do kraja godine očekujem nastavak rasta kreditne aktivnosti, pre svega u sektoru stanovništva. Rast plata, postepeno snižavanje kamatnih stopa i digitalizacija procesa – sve to utiče na veću spremnost građana da investiraju u kvalitet života, da planiraju, rešavaju stambeno pitanje, konsoliduju dugove, ili jednostavno – ostvare ono što im je važno.
Kada je reč o kompanijama, tu uvek postoji dodatna doza promišljenosti, naročito u uslovima globalne neizvesnosti. Ali i tu vidimo zdravu dinamiku, naročito među mikro, malim i srednjim preduzećima, gde postoji realna potreba za razvojem i ulaganjima. Stabilnost bankarskog sektora, niska stopa problematičnih kredita i pažljivo upravljanje rizicima daju mi razloga da verujem da ćemo i u drugoj polovini godine videti održiv i odgovoran rast.
U kojoj fazi je prilagođavanje Banke SEPA sistemu i koliko Vam je značajno iskustvo Erste Grupe?
Pridruživanje SEPA sistemu za Srbiju je važan iskorak, ne samo u tehničkom i regulatornom smislu, već i kao signal naše posvećenosti integraciji u jedinstveno evropsko platno tržište. Iako smo sada u međufazi – između formalnog priključenja naše zemlje i tehničkog povezivanja banaka – u Erste Banci veoma ozbiljno pristupamo ovoj temi. Trenutno pratimo aktivnosti i odluke koje donosi Narodna banka Srbije, u saradnji sa Evropskom centralnom bankom, kada je reč o modelu priključivanja SEPA sistemu. NBS razmatra dva potencijalna pristupa i mi se pažljivo pripremamo za oba scenarija. Očekujemo da ćemo do kraja godine imati jasniji regulatorni okvir, kako bismo blagovremeno započeli i operativne pripreme.
U tom smislu, podrška Erste Grupe nam je od izuzetnog značaja. Kao deo velike međunarodne bankarske porodice, imamo pristup znanju, alatima i najboljim praksama iz zemalja koje su već deo SEPA sistema. Uverena sam da ćemo, zahvaljujući kombinaciji dvestogodišnjeg iskustva koje Grupa donosi i snažne lokalne ekspertize, biti među bankama koje će efikasno odgovoriti na ovaj izazov, u korist naših klijenata.
Nastavljate uspešnu saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, kroz dve kreditne linije namenjene sektoru malih i srednjih preduzeća u Srbiji – Go Green i Go Digital. Koliko je MSP prihvatio neminovne promene u pogledu zelene tranzicije i digitalne transformacije i za koje klijente su ove kreditne linije naročito kreirane?
Zelena tranzicija i digitalna transformacija više nisu pitanje izbora, već uslov opstanka i dugoročne konkurentnosti, čak i za najmanje firme. To jeste velika promena, ali dobra vest je da mala i srednja preduzeća u Srbiji to sve više prepoznaju – i sve češće se odlučuju da investiraju u održivost i tehnološki razvoj.
Program Go Green namenjen je preduzećima koja žele da unaprede svoju energetsku i resursnu efikasnost, da uvedu zelene tehnologije i time učine svoje poslovanje održivijim. Fokusirani smo posebno na poljoprivredu i agroindustriju, jer je upravo u tim sektorima tranzicija najpotrebnija – ali i najdelotvornija. Posebno mi je drago što program prepoznaje i osnažuje i žensko preduzetništvo, jer preduzetnice u mnogim slučajevima prednjače u usvajanju održivih praksi.
S druge strane, kroz Go Digital program podržavamo preduzeća koja žele da modernizuju svoje poslovanje – bilo da je reč o automatizaciji, unapređenju proizvodnih procesa, digitalizaciji prodaje, logistike ili finansija. Mnogima od njih nije nedostajala volja da zakorače u te promene – već podrška u znanju, planiranju i, naravno, pristupu kapitalu. Upravo to im kroz ovaj program i pružamo.
Oba programa su kreirana s idejom da budu dostupna i primenljiva – ne samo za velike sisteme, već upravo za one firme koje predstavljaju okosnicu naše privrede: male i srednje kompanije sa do 250 zaposlenih. Naš cilj je da ovim firmama obezbedimo strukturu, podršku i sigurnost da se odluče na važan korak – jer znamo da u svakom dobro vođenom lokalnom preduzeću postoji potencijal za rast i promenu.
Zahvaljujući partnerstvu sa EBRD-jem i EU, u mogućnosti smo da im pomognemo da taj potencijal ostvare – i to je za nas više od poslovnog uspeha. To je konkretan doprinos jačanju naše privrede i otpornosti zajednice u kojoj poslujemo.
Održivost i digitalna transformacija su međusobno povezani pravci razvoja, posebno za mala i srednja preduzeća koja žele da ojačaju svoju poziciju na tržištu i pripreme se za EU standarde, gde su preduzeća iz Srbije na tom putu?
Mala i srednja preduzeća u Srbiji nalaze se u fazi aktivne tranzicije – između tradicionalnih modela poslovanja i onih koji odgovaraju savremenim EU standardima u pogledu održivosti i digitalizacije. Iako izazova ima, vidimo sve više konkretnih primera da su domaći preduzetnici spremni da odgovore na zahteve budućnosti – uz odgovarajuću podršku.
U savremenom poslovnom okruženju, održivost i digitalna transformacija više ne idu odvojeno – to su međuzavisni procesi. Ko želi da smanji troškove, poboljša efikasnost, odgovori na regulatorne zahteve i istovremeno ostane konkurentan – mora da razmišlja sistemski. Primena pametnih tehnologija i održivih praksi već daje vidljive rezultate u različitim sektorima.
I naši MSP klijenti aktivno prate ove trendove – želja za daljim usavršavanjem je tu. Zato je naš zadatak da im budemo više od finansijera, da budemo njihov savetnik i partner. Uz dobru institucionalnu podršku, snažan bankarski sektor i uključenost međunarodnih partnera, verujem da mala i srednja preduzeća u Srbiji mogu ovaj put da pređu uspešno. Naše je da ih u tome pratimo, bodrimo, usmeravamo – i da budemo oslonac na koji mogu da računaju.
Zelena tranzicija nije izbor nego odgovornost koju svi delimo. Nedavno ste pokrenuli Vienna Restatement inicijativu i tim povodom klijente upoznali i sa ESG upitnikom koji je kreiran specijalno za ovu priliku. Šta pokazuju rezultati upitnika i šta su koraci koje ćete preduzeti u narednom periodu?
Iako se globalno sve češće sreću pokušaji relativizacije značaja ESG agende, priroda ne pravi pauzu – sela nam polako nestaju, leta su sve suvlja, a superćelijske oluje nas i dalje iznenađuju. Pritisak na prirodne resurse raste iz godine u godinu. Ta realnost nas ne ostavlja ravnodušnima.
Zato, kao deo Vienna Restatement inicijative, u okviru koje sarađujemo sa kolegama iz Erste i Sparkasse grupacija u regionu, u Erste Banci preduzimamo pionirske korake da sistemski podržimo svoje klijente na putu održivosti i dekarbonizacije poslovanja. Zajedno sa 13 kompanija iz različitih industrija i krajeva Srbije, započeli smo konkretnu saradnju kroz ESG upitnik – koji ne služi da bi neko bio ocenjen, već da bi se identifikovala realna polazna tačka. Na osnovu njega, kreiramo individualne ESG mape puta, sa preporukama koje su prilagođene svakom klijentu – njegovom sektoru, resursima, ciljevima i tempu.
Rezultati upitnika pokazuju da su mnogi klijenti tek na početku ESG puta, ali ono što je ohrabrujuće jeste visoka motivisanost i spremnost na promene. Čak i oni koji su već dosta postigli, žele da idu dalje, da unaprede standarde, procese i način izveštavanja.
Svesni smo da zelena tranzicija ne dolazi „odozgo“ – ona se dešava kroz konkretne savete, dobre odnose i razumevanje svakodnevnog poslovanja. Zato, pored finansijskih proizvoda, nudimo i stalnu savetodavnu podršku, a od jeseni krećemo i sa terenskim posetama – jer najbolji razgovori se i dalje vode tamo gde klijenti zapravo rade. Verujemo da je ovo tek početak jedne sistemske promene, kroz koju zajedno gradimo održivije i finansijski zdravije poslovno okruženje.
Klijenti onlajn mogu da otvore račun i podnesu zahtev za kredit, šta bi još od usluga moglo da bude na ovaj način dostupno klijentima?
Digitalna transformacija u bankarstvu više nije pitanje trenda, već svakodnevnog standarda koji klijenti s pravom očekuju. Sve više ljudi želi da svoje bankarske potrebe rešava samostalno, brzo i jednostavno – u vreme koje njima odgovara, bez čekanja i bez odlaska u poslovnicu. U našoj Banci na to gledamo kao na priliku da klijentima pružimo više kontrole, ali uz punu podršku i osećaj sigurnosti.
Pored već dostupnih opcija – poput otvaranja računa i podnošenja zahteva za kredit onlajn – aktivno razvijamo mogućnost da klijenti, u svega nekoliko klikova, samostalno ugovore štednju, investiraju u fondove ili obveznice, kao i da ugovore osiguranje, sve uz personalizovane preporuke koje će biti u skladu sa njihovim finansijskim navikama i ciljevima. Radimo i na razvoju digitalnog savetovanja – rešenja koja će, uz podršku napredne analitike i tehnologije, klijentima nuditi proaktivne savete bez potrebe da sami traže informacije. Veliki potencijal vidimo i u segmentu pravnih lica, posebno kada je reč o otvaranju poslovnih računa i uvođenju dodatnih funkcionalnosti poput e-fakturisanja.
Naš cilj je da sve važne bankarske usluge klijentima budu dostupne 24/7 – jednostavno, intuitivno i uz osećaj da imaju uz sebe partnera koji ne nudi samo proizvode, već im pomaže da bolje upravljaju sopstvenim finansijama. Ne bih da otkrivam previše, ali u narednom periodu predstavićemo novu digitalnu platformu koja će taj doživljaj dodatno unaprediti.
Procvat digitalnih novčanika
Koliko klijenata Erste Banke koristi digitalni novčanik i kakav je trend? Na koji način su podaci zaštićeni?
Digitalni novčanici kod nas doživljavaju pravi procvat, i sa zadovoljstvom mogu da kažem da Erste Banka prati taj trend izuzetnog rasta. Trenutno imamo oko 33.000 aktivnih korisnika digitalnih novčanika, pri čemu Apple Pay čini oko dve trećine, dok Google Pay zauzima preostali deo.
Posebno nam je drago što gotovo polovina korisnika naše mobilne aplikacije na iOS platformi koristi Apple Pay – to je dokaz da naši klijenti prepoznaju praktičnost i sigurnost ovih servisa. Procenat Android korisnika koji koriste Google Pay je nešto manji, ali je trend rasta vrlo jasan i obećavajući. Brojke pokazuju da sve više ljudi želi da plaćanja obavlja brzo, jednostavno i bezbedno, samo putem mobilnog telefona.
Što se tiče sigurnosti, digitalni novčanici koriste tehnologiju tokenizacije – to znači da se pravi broj kartice nigde ne šalje niti prikazuje tokom transakcije. Umesto toga, koristi se jedinstveni digitalni token, što značajno povećava nivo zaštite. Dodatno, svaki platni proces je zaštićen sigurnosnim mehanizmima telefona, kao što su biometrija i jake lozinke, čime se garantuje najviši nivo poverenja.
Štednja kao deo šire slike ličnog finansijskog planiranja
Koliko je štednja u Srbiji i dalje aktuelna za klijente, primetan je neznatni pad u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle? Jedna od osobenosti Banke je i personalizovan pristup štediši, šta on konkretno podrazumeva?
U prvih pet meseci ove godine ritejl tržište štednje beleži skroman rast od 1,8%, što jeste primetno usporenje u odnosu na prethodne dve godine – kada smo imali dvocifreni rast, od 10,1% u 2023. i čak 13,3% u 2024. godini. Ovakav trend je očekivan, posebno u svetlu globalne neizvesnosti, inflacije i sve većeg interesovanja građana za alternativne vidove ulaganja.
Međutim, uprkos tim promenama, štednja i dalje ima važno mesto u životima naših klijenata – posebno onih koji vrednuju sigurnost, jednostavnost i kontrolu nad sopstvenim finansijama. U vremenu kada su mogućnosti za investiranje raznovrsnije nego ikad, klijenti promišljenije raspoređuju svoj novac, što mi vidimo kao pozitivan pomak – znak da rastu finansijska pismenost i odgovornost.
U Erste Banci posebno negujemo takav pristup – da štednja ne bude samo pasivna radnja, već deo šire slike ličnog finansijskog planiranja. Personalizacija u tom smislu za nas znači da svakog klijenta gledamo kao jedinstvenu priču, sa svojim ciljevima, ritmom života i odnosom prema riziku. To podrazumeva mnogo više od izbora između oročene i štednje po viđenju. Naš tim savetnika nudi individualne konsultacije, osluškuje potrebe klijenata i pomaže im da pronađu najbolju kombinaciju proizvoda – nekome je važna fleksibilnost i brz pristup sredstvima, nekome disciplina i dugoročna sigurnost.
Ono što mene lično raduje jeste što se odnos prema štednji menja – ne odustaje se od nje, već joj se pristupa zrelije. Sve je više klijenata koji žele da razumeju, planiraju i raspolažu svojim novcem dugoročno. A mi želimo da im u tome budemo partner od poverenja – bilo da štede za putovanja, za studije, za stan, ili jednostavno – za miran san.
Bankarstvo se stalno menja
Punih dvadeset godina ste u Erste Banci, a u bankarstvu generalno i duže, kakva je iz Vašeg ličnog stručnog ugla budućnost bankarstva u Srbiji?
Punih dvadeset godina sam u Erste Banci, a još duže u bankarstvu – i za sve to vreme, jedno je ostalo isto: bankarstvo se stalno menja. Menjaju se alati, tehnologije, navike klijenata, ali poverenje i odgovornost ostaju temelj našeg posla.
Budućnost vidim u personalizaciji i savetodavnoj ulozi banaka, u još većem oslanjanju na podatke, ali uz ljudski uvid. Klijenti danas očekuju ne samo dostupnost usluga u svakom trenutku, već i da im pomognemo da donesu dobre finansijske odluke – bilo da je reč o kupovini stana, razvoju posla ili ulaganju u održive projekte. Banka više nije samo mesto gde dolazite po kredit, već partner u planiranju života i poslovanja.
U Srbiji je bankarski sektor stabilan, snažno regulisan i tehnički vrlo napredan. Imamo ozbiljan potencijal da preskočimo neke faze kroz koje su druge zemlje prolazile i da kroz digitalnu transformaciju napravimo još veći iskorak. Ali digitalizacija ne sme isključiti empatiju. I dalje verujem u važnost kontakta sa klijentom, u razgovor, razumevanje i dugoročne odnose.
S druge strane, ono što nas čeka – i već se dešava – jeste duboka integracija održivosti u bankarske procese. ESG faktori postaju deo svakodnevnog odlučivanja i procene rizika. To menja kako finansiramo, kako izveštavamo, kako razmišljamo o budućnosti. I to je dobra promena – jer banke imaju i moć i obavezu da utiču na bolje društvo.
Zato verujem da je budućnost bankarstva u Srbiji čvrsto ukorenjena u tri stvari: odgovornosti, znanju i poverenju. I uz sve tehnologije koje će doći, te vrednosti će, po mom mišljenju, ostati ključne.
