Cene nafte nastavile su rast u ponedeljak, dok nova eskalacija sukoba između SAD i Irana povećava strah od dugotrajnog poremećaja snabdevanja sa Bliskog istoka. Brent je premašio 97 dolara za barel.
Fjučersi na Brent porasli su za 0,82 odsto, na 97,07 dolara za barel. Američka WTI nafta poskupela je 0,87 odsto, na 92,28 dolara, pokazuju podaci koje je objavio Rojters.
Tržište sada pažljivo prati situaciju u Ormuskom moreuzu. Reč je o jednoj od najvažnijih tačaka za svetsku trgovinu energentima.
Nova razmena udara SAD i Irana dodatno je povećala rizik za komercijalne brodove i tankere.
Brent je za nedelju dana skočio skoro osam odsto
Rast nije počeo ovog ponedeljka. Brent je tokom prethodne nedelje poskupeo 7,8 odsto. WTI je zabeležio rast od skoro 10 odsto.
Razlog je ponovno zaoštravanje sukoba i smanjen protok nafte kroz Ormuski moreuz. Pre sukoba, tim putem prolazila je približno petina svetskog snabdevanja naftom.
Podaci analitičke kompanije Kpler, koje prenosi Rojters, dodatno ukazuju na ozbiljnost situacije. U prethodnih deset dana kroz moreuz je u proseku prolazilo samo deset brodova sa robom dnevno. To je najniži nivo od maja.
Upravo zato tržište više ne posmatra samo cenu barela. Investitori prate broj brodova koji uspevaju da prođu kroz ovu stratešku tačku.
Napadi na tankere povećali rizik
Američke snage napale su u subotu tri iranska naftna tankera, saopštila je američka Centralna komanda. Jedan od napada dogodio se kod ostrva Karg, u blizini ključnog iranskog izvoznog čvorišta za naftu.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je istog dana gađala tri tankera u Ormuskom moreuzu. Iran tvrdi da su plovili nedozvoljenim rutama. Teheran je naveo i da su napadnuta tri američka plovila u drugim oblastima.
Associated Press je objavio da je američka vojska demantovala tvrdnju Irana da je pogođen jedan američki vojni brod bez posade. AP takođe potvrđuje da je Vašington prethodno gađao tri iranska naftna tankera.
To pokazuje koliko je situacija nepredvidiva. Pored fizičkog snabdevanja naftom, tržište sada mora da uračuna i sve veću premiju geopolitičkog rizika.
Ormuski moreuz postaje ključan za cenu nafte
Dodatnu zabrinutost izaziva najava Teherana da će biti uspostavljena nova zona ograničenja u blizini Ormuskog moreuza.
AP navodi da je najavu izneo Mohsen Rezai, sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost.
Svako ozbiljnije ograničavanje saobraćaja na ovom području može da ima posledice daleko izvan Bliskog istoka.
Prvi efekat vidi se na ceni sirove nafte. Slede troškovi transporta i osiguranja tankera. Posle toga pritisak može da se prenese na gorivo, proizvodnju i inflaciju.
Zbog toga kretanje cene nafte ostaje važno i za centralne banke. Duži period skupih energenata mogao bi da oteža borbu protiv inflacije.
OPEC+ ne menja plan za oktobar
Dodatni signal tržištu stigao je iz OPEC+. Sedam zemalja grupe sastalo se u nedelju i odlučilo da za oktobar zadrži nivo proizvodnje predviđen za septembar.
U sastanku su učestvovali Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman.
U zvaničnom saopštenju OPEC+ navodi se da zemlje ostaju posvećene stabilnosti tržišta. Sledeći sastanak zakazan je za 4. oktobar.
Odluka je značajna jer trgovci u trenutku geopolitičke krize traže odgovor na jedno pitanje: postoji li dovoljno dodatne ponude koja bi mogla da nadoknadi eventualni veći pad isporuka sa Bliskog istoka?
Za sada OPEC+ nije odgovorio povećanjem proizvodnje za oktobar.
Koliko bi nafta još mogla da poskupi?
Dalji pravac cena u velikoj meri zavisiće od saobraćaja kroz Ormuski moreuz. Ako se protok tankera dodatno smanji, tržište bi moglo da počne da uračunava znatno ozbiljniji poremećaj ponude.
Analitičari ANZ-a, koje citira Rojters, smatraju da je produženi sukob uz povremene vojne akcije SAD i Irana trenutno najverovatniji scenario.
Njihova procena je da bi izvoz mogao da ostane ograničen tokom ostatka 2026. godine. Postepeno otvaranje očekuju krajem četvrtog kvartala. Povratak na nivo protoka pre rata ne očekuju pre kraja prvog ili početka drugog kvartala 2027. godine.
To znači da tržište nafte ulazi u period u kojem geopolitičke vesti mogu imati gotovo trenutni uticaj na cenu.
Za privrede koje zavise od uvoza energenata to predstavlja dodatni rizik. Duže zadržavanje Brenta oko ili iznad 100 dolara moglo bi da podigne troškove kompanija, transporta i potrošača.
