Evropska unija sprema nova ulaganja u Grenland, dok Donald Tramp nastavlja da insistira da bi ovo arktičko ostrvo trebalo da bude pod kontrolom SAD. Ipak, iza političkog sukoba nalazi se mnogo veći ekonomski interes. U pitanju su kritični minerali, energija, satelitske komunikacije i nove trgovačke rute.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen stigla je u dvodnevnu posetu Grenlandu. Sa sobom donosi i plan za značajno povećanje evropskih investicija.
Nova sredstva trebalo bi da budu usmerena u kritične minerale, obnovljivu energiju i satelitske komunikacije, objavio je Rojters.
Poseta ima i jasnu političku poruku.
Evropska unija želi da pokaže podršku Grenlandu i Danskoj nakon zahteva američkog predsednika Donalda Trampa da SAD preuzmu kontrolu nad najvećim ostrvom na svetu.
Ali novac koji Brisel sada stavlja na sto pokazuje da se bitka za Grenland više ne vodi samo diplomatskim izjavama.
EU sprema 200 miliona evra
Fon der Lajen je u Nuuku najavila da će evropski paket biti „značajan“, ali u nedelju nije saopštila njegovu vrednost.
Financial Times, međutim, navodi da bi novi paket trebalo da iznosi 200 miliona evra za 2026. i 2027. godinu.
Novac bi trebalo da bude usmeren na kritične sirovine, obnovljive izvore energije, podmorske kablove, satelitske veze, data centre i jačanje administrativnih kapaciteta Grenlanda.
To bi bilo dodatno ulaganje uz 225 miliona evra koji su već namenjeni Grenlandu za period od 2021. do 2027. godine.
Još je značajniji plan za period posle 2027.
Prema Financial Timesu, budžet EU za Grenland mogao bi da dostigne 530 miliona evra u periodu od 2028. do 2034. godine. Konačan iznos zavisiće od predstojećih pregovora o evropskom budžetu.
Zašto je Grenland toliko važan?
Odgovor počinje geografijom. Grenland se nalazi između Severne Amerike i Evrope. Njegov položaj daje mu ogroman strateški značaj za bezbednost severnog Atlantika i Arktika.
Ali geografija je samo deo priče. Kako se arktički led povlači, otvaraju se nove pomorske rute. Istovremeno, prirodni resursi regiona postaju dostupniji.
Zbog toga se interesi SAD, Evrope, Rusije i Kine sve više ukrštaju na Arktiku.
Reuters navodi da upravo klimatske promene povećavaju geopolitički značaj regiona. Topljenje leda otvara nove trgovačke pravce i olakšava pristup mineralnom bogatstvu.
Grenland se tako od udaljene arktičke teritorije pretvara u jednu od potencijalno najvažnijih tačaka globalne ekonomije u narednim decenijama.
Kritični minerali su možda najvažniji deo priče
Za evropsku ekonomiju posebno su važni kritični minerali. Evropa pokušava da smanji zavisnost od Kine kada je reč o sirovinama neophodnim za baterije, električna vozila, vetroturbine, elektroniku i odbrambenu industriju.
Grenland zato ima vrednost koja prevazilazi njegovu relativno malu populaciju.
Ulaganje u eksploataciju i preradu kritičnih sirovina može Evropi da donese alternativne lance snabdevanja.
Istovremeno, za Grenland takve investicije mogu predstavljati osnovu za snažniju i raznovrsniju ekonomiju. Tu se interesi Brisela i Nuuka poklapaju.
Trampov pritisak promenio računicu
Donald Tramp je ove godine dodatno zaoštrio pitanje Grenlanda insistiranjem da SAD treba da kontrolišu ostrvo. Njegovi zahtevi izazvali su ozbiljne tenzije između Vašingtona i evropskih saveznika.
Danska i vlasti Grenlanda odbacile su ideju američke aneksije. Problem je posebno osetljiv jer su i SAD i Danska članice NATO-a.
Evropski zvaničnici ističu da je Grenland već pokriven sistemom kolektivne odbrane NATO-a. SAD, uz to, imaju mogućnost da povećaju vojno prisustvo na ostrvu na osnovu postojećeg sporazuma.
Posle susreta Trampa i generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea u Davosu dogovoreni su razgovori SAD, Danske i Grenlanda.
Ti pregovori do sada nisu doveli do konačnog dogovora.
Tramp je na samitu NATO-a u Turskoj u julu ponovio stav da bi SAD trebalo da kontrolišu Grenland.
Evropa sada odgovara novcem
Upravo tu nova evropska ulaganja dobijaju dodatno značenje. Brisel ne može da posmatra Grenland samo kao pitanje teritorijalnog integriteta Danske.
Mora da ponudi i ekonomsku alternativu.
Veća ulaganja šalju poruku vlastima u Nuuku da EU želi dugoročno prisustvo na ostrvu. To istovremeno znači finansiranje infrastrukture koja će biti ključna za buduću ekonomiju Arktika.
U igri nisu samo rudnici. Podmorski kablovi, satelitske komunikacije i data centri jednako su važni. Oni Grenland mogu da uključe u digitalnu infrastrukturu Evrope i Severne Amerike.
Obnovljiva energija dodaje još jedan element toj računici.
Zbog toga najavljeni evropski paket treba posmatrati kao investiciju u geopolitički položaj EU, a ne samo kao razvojnu pomoć Grenlandu.
Grenland je napustio EU još 1985.
Odnos Grenlanda i Evropske unije ima neobičnu istoriju. Danska je članica EU, ali je Grenland napustio tadašnju Evropsku ekonomsku zajednicu 1985. godine.
Stanovnici Grenlanda su, međutim, kao danski državljani istovremeno i građani Evropske unije.
EU već godinama finansijski podržava Grenland. Veliki deo te saradnje tradicionalno je bio vezan za ribarstvo i obrazovanje.
Sada se prioriteti menjaju. Prema Rojtersu, novi paket neće doneti samo više novca. Proširiće se i broj sektora u koje će evropska sredstva biti usmerena.
To je možda najvažnija promena. Odnos EU i Grenlanda postaje sve manje klasičan odnos donatora i udaljene teritorije, a sve više strateško ekonomsko partnerstvo.
Grenland dobija sve bolju pregovaračku poziciju
Veliko pitanje je šta iz svega može da dobije sam Grenland. Odgovor bi mogao da bude – mnogo više nego ranije.
Što se više SAD i Evropa nadmeću za politički i ekonomski uticaj, Nuuk dobija bolju pregovaračku poziciju.
Grenlandu su potrebni kapital, infrastruktura i investitori. Njegova mala ekonomija teško može sama da finansira velike rudarske, energetske i infrastrukturne projekte.
Istovremeno, vlasti Grenlanda imaju dugoročnu ambiciju da izgrade ekonomiju koja će biti manje zavisna od finansijske podrške Danske.
Financial Times navodi da među grenlandskim zvaničnicima postoji nezadovoljstvo zbog sporog dolaska stranih investicija. To otežava ekonomske ambicije ostrva.
Nova evropska sredstva zato mogu imati mnogo širi značaj.
Bitka za Arktik tek počinje
Priča o Grenlandu više nije samo priča o Trampovoj želji da SAD kontrolišu ostrvo. To je priča o tome ko će kontrolisati ekonomsku infrastrukturu Arktika.
SAD imaju bezbednosni i geografski interes. Evropa želi kritične sirovine i stabilan arktički prostor. Rusija već ima ogromno prisustvo na severu. Kina želi pristup resursima i budućim trgovačkim rutama.
Grenland se nalazi gotovo tačno u sredini tog nadmetanja. Zbog toga 200 miliona evra novih evropskih ulaganja možda nije impresivna suma u poređenju sa veličinom budžeta EU.
- Francuska ima problem od 3.500 milijardi evra: Deo računa mogli bi da plate penzioneri
- Bitcoin se vraća: Strategy ponovo kupuje posle dva meseca
- Odličan CV i katastrofalan šef: Kako da prepoznate toksičnog lidera na vreme?
- Objavljen program Dana osiguranja u BiH 2026: Osiguravatelji o budućnosti tržišta, novim rizicima i prilikama za razvoj
- EU ulaže stotine miliona u Grenland: Iza odgovora Trampu krije se mnogo veća ekonomska bitka
Njena politička i strateška vrednost je, međutim, znatno veća.
Evropa time poručuje da Grenland ne namerava da prepusti američkom uticaju.
A ako se najavljeni budžet od 530 miliona evra za period 2028–2034. realizuje, ta poruka će dobiti i ozbiljnu finansijsku težinu.
