Francuska traži način da smanji budžetski deficit, a deo računa mogli bi da plate imućniji penzioneri. Vlada razmatra slabije usklađivanje najviših penzija sa inflacijom, ali i promenu poreske olakšice od 10 odsto. Ministar privrede Rolan Leskir upozorava da bi bez novih mera deficit mogao da dostigne oko šest odsto BDP-a.
Francuska vlada razmatra da najviše penzije više ne rastu u potpunosti u skladu sa inflacijom. To je jedna od opcija za budžet za 2027. godinu.
Ministar privrede Rolan Leskir poručio je da bi i finansijski bolje stojeći penzioneri trebalo da učestvuju u naporima za sređivanje javnih finansija.
Ideja, prema njegovim rečima, nije klasično smanjivanje penzija. Umesto toga, penzije imućnijih građana rasle bi sporije od inflacije.
Francuski RTL je još tokom avgusta izvestio da vlada razmatra delimičnu deindeksaciju penzija, uključujući mogućnost da se mera odnosi na penzije veće od 2.000 evra mesečno.
„Ako ništa ne uradimo, udarićemo u zid“
Leskir je problem francuskih javnih finansija opisao prilično direktno.
„Ako ništa ne preduzmemo, udarićemo u zid“, upozorio je francuski ministar.
Prema njegovim rečima, budžetski deficit mogao bi da dostigne oko šest odsto BDP-a.
Cilj vlade je da ga spusti na najviše pet odsto, a poželjno bi bilo da rezultat bude još bolji. Pritisak na Pariz nije nov.
Reuters je još u julu objavio da je Francuska u opasnosti da ne ostvari planirano smanjenje deficita u 2026. godini. Vlada je tada smanjila i prognozu ekonomskog rasta na 0,7 odsto.
To znači da Francuska istovremeno mora da rešava dva problema. Ekonomija raste sporo, dok država mora da smanjuje deficit.
Zašto su penzioneri došli na red?
Pitanje penzija politički je veoma osetljivo u Francuskoj. Leskir, međutim, smatra da nije održivo očekivati da teret sređivanja javnih finansija snose svi osim penzionera koji imaju relativno visoka primanja.
Vlada zato razmatra model u kojem bi se zaštitili penzioneri sa nižim primanjima. Teret bi bio usmeren prvenstveno ka imućnijim penzionerima.
RTL je ranije objavio da vlada razmatra deindeksaciju penzija iznad 2.000 evra mesečno. Procene ekonomista koje je preneo ovaj francuski medij pokazuju da bi zamrzavanje ili slabije usklađivanje najviših penzija moglo da donese više od milijardu evra uštede.
Za pojedine penzionere efekat bi mogao da iznosi između 400 i 500 evra godišnje.
Na stolu i poreska olakšica od 10 odsto
Francuska vlada razmatra još jednu promenu koja bi pogodila penzionere.
Reč je o poreskom odbitku od 10 odsto koji se primenjuje prilikom obračuna poreza na prihode od penzija.
Preispitivanje tog sistema moglo bi državi da donese dodatne prihode.
To je politički komplikovana mera jer bi direktno uticala na raspoloživi prihod dela penzionera.
Istovremeno, uklapa se u širu strategiju vlade.
Pariz pokušava da pronađe više manjih izvora ušteda i dodatnih prihoda, umesto da se osloni na jednu veliku meru.
Na udaru bi mogli da budu i bonusi zaposlenih
Penzioneri nisu jedina grupa koja bi mogla da doprinese smanjenju deficita.
Vlada razmatra i naplatu socijalnih doprinosa na određene bonuse zaposlenih.
To bi moglo da obuhvati bonuse za uspešnost i učešće u dobiti kompanije.
Razmatraju se i uplate poslodavaca u štedne planove zaposlenih iznad određenog iznosa.
Takva mera bi povećala prihode države.
Za kompanije bi, međutim, mogla da znači veći trošak pojedinih oblika nagrađivanja zaposlenih.
To otvara još jedno pitanje za francusku privredu: kako smanjivati deficit bez dodatnog opterećenja kompanija i rada?
Francuski dug je mnogo veći problem
Rasprava o nekoliko stotina evra koje bi mogli da izgube imućniji penzioneri samo je mali deo znatno ozbiljnije priče.
Francuski javni dug iznosi oko 3.500 milijardi evra. Rojters je u julu upozorio da rast troškova zaduživanja povećava zabrinutost investitora i ekonomista zbog mogućnosti daljeg rasta tereta duga.
Problem dodatno komplikuje politički kalendar. Francusku 2027. očekuju predsednički izbori.
Velike fiskalne reforme tradicionalno je teško sprovoditi pred izbore. Posebno kada uključuju penzije, poreze ili smanjenje socijalnih davanja.
Upravo zato je prostor francuske vlade sve uži. Ako ne smanji deficit, rizikuje dodatni rast duga i troškova njegovog servisiranja.
Ako uvede oštre mere štednje, rizikuje snažan politički i društveni otpor.
Koliki je zapravo problem francuskog deficita?
Leskirova procena deficita od oko šest odsto pokazuje koliko je Francuska udaljena od evropskih fiskalnih pravila.
Prema pravilima EU, referentna granica budžetskog deficita iznosi tri odsto BDP-a.
Francuska bi sa deficitom od šest odsto bila na dvostruko višem nivou. Zato smanjenje na pet odsto ne bi značilo da je problem rešen.
Bio bi to samo korak ka održivijim javnim finansijama.
Reuters je tokom leta izvestio da pogoršanje ekonomskih izgleda dodatno komplikuje ostvarivanje fiskalnih ciljeva. Slabiji rast znači i manje prostora za povećanje poreskih prihoda bez novih mera.
Penzije postaju test francuske fiskalne politike
Vlada se sada nalazi pred klasičnim fiskalnim problemom. Gotovo svaka mera štednje ima grupu koja može da objasni zašto baš ona ne bi trebalo da plati račun.
Leskir je upravo na to ukazao odgovarajući na kritike. Iza svake pojedinačne mere postoji dobar razlog da se ona ne sprovede. Ali ako se nijedna ne sprovede, deficit ostaje.
- Dacia povlači Spring iz Kine: Računica zbog koje se popularni električni automobil vraća u Evropu
- Jaguar Land Rover ukida 4.000 radnih mesta: Šta se dešava sa britanskim auto-gigantom?
- Kanada uzvratila Trampu: Nove carine na američku robu vrednu 20 milijardi dolara
- Stan od 2,6 miliona evra i garaža od 77.000: Nekretnine u Srbiji sve skuplje, kupaca nema više
- Šta će biti sa Apple-om?
Zbog toga će rasprava o penzijama biti mnogo više od pitanja koliko će primanja francuskih penzionera porasti sledeće godine.
Biće to test spremnosti Francuske da politički nepopularnim merama počne da rešava problem javnih finansija.
A sa oko 3.500 milijardi evra javnog duga, vreme za odlaganje postaje sve skuplje.
